Do ulaska Hrvatske u EU energenti će nam, najavljuje se neprestano, dodatno poskupljivati, jer, kako nas se uvjerava, još uvijek, koliko god to nama skupo bilo, plaćamo njihovu socijalnu cijenu.
Mišljenja stručnjaka o tome su različita, jer dok dio njih smatra kako je cijena energenata u Hrvatskoj preniska, ostatak misli kako plaćamo dovoljno, no sve što ode u džep HEP-a ili Ine 'krpa' njihove gubitke i štetu nastalu dugogodišnjim, lošim vođenjem tih poduzeća, piše Novi list. Cijena struje trebala bi rasti i više nego što se sada predviđa, no ne ove godine, mišljenje je sindikalista unutar HEP-a, koji govore u ime 14.000 zaposlenih u tom poduzeću.
"Poslovanje HEP-a trenutačno je vrlo dobro, godina nam je hidrološki bila povoljna, no pogoni su nam općenito neodržavani i podinvestirani", kaže Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, jednog od HEP-ovih sindikata.
Kako dodaje, ogroman se novac ugradio u autoceste, što nitko ne zamjera, no svi zaboravljaju koliko su velike investicije potrebne i HEP-u.
Na pitanje koliko ljudi, od ukupno 14 tisuća zaposlenih u HEP-u, radi u administraciji, Geto ne zna točan odgovor, no ističe da je unatrag pet godina rukovodeći kadar u HEP-u, na svim razinama, povećan za 50 posto, dok se broj radnika smanjio za pet posto.
Da, za razliku od rukovoditelja, u HEP-u postoji manjak operativnih radnika na terenu potvrđuje i Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a.
I on smatra poskupljenje opravdanim, jer se 20 godina nije izgradio niti jedan novi proizvodni objekt, a potrošnja raste.
U HEP-ovoj administraciji, napominje, možda i postoji višak, no te se ljude ne može izbaciti na ulicu, dok istovremeno u operativi manjka radnika. Kad radnik u elektrani ode na bolovanje, kaže Marojica, teško mu se pronalazi zamjenu.
Službene europske statistike kažu kako se Hrvatska nalazi u sredini europske ljestvice po cijenama električne energije, izraženim kroz kupovnu moć stanovništva, plaćamo i jeftiniji plin, dok su nam cijene benzina više čak i u odnosu na neke članice Unije.
"Mi smo šesta zemlja u Europi po proizvodnji plina po glavi stanovnika, osmi proizvođači nafte i jedanaesti proizvođači struje iz hidroelektrana po glavi, što znači da nismo tako siromašni energijom, odnosno ima razloga zbog kojih nam je proizvodna cijena struje niska, no uporno se hoće izjednačiti s europskima", ističe s druge strane Nenad Kurtović, predsjednik Saveza Udruga za zaštitu potrošača.
Imamo, kaže, dosta vlastite proizvodnje električne energije i nema smisla govoriti o potrebi izjednačavanja hrvatske cijene s europskima, kad se i strukture tih cijena bitno razlikuju.
Još kad bi se sanirali i veliki gubici struje na distributivnoj i prijenosnoj mreži, poskupljenje bi trebalo biti i manje, zaključuje.
Kako ističu iz HEP-a, poskupljenje je nužno kako bi se nastavilo investirati u mrežu i gradnju novih proizvodnih objekata, a na povećanje cijena ih tjera i povećanje cijene plina, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201004280042006 arti-201004260737006 arti-201004080412006
