Tako su se i napokon stekli uvjeti da nezakonito naplaćene kamate klijenti dobiju natrag, uz pripadajuću kamatu.
"Moja tužba je dokaz da banke ne mogu kršiti načela obligacijskog prava, a presuda suda to je i potvrdila", kazala je Kosana Rošulj za Blic.
U studenome 2008. godine od jedne banke uzela je stambeni kredit od 89.955,87 franaka, na 203 mjeseca. U ugovoru je stajalo da je kamatna stopa promjenjiva i da je čini šestomjesečni Libor (kamatna stopa koja se koristi na kratkoročnom međunarodnom bankarskom tržištu u Londonu) i marža od jedan posto. Pisalo je i da će banka dva puta godišnje usklađivati promjenjivi dio stope, a u skladu s kretanjem Libora.
Razlog – financijska kriza
"Meni je sve bilo jasno, ali očito ne i banci, koja je od rujna 2009. do prosinca 2011. godine obračunavala maržu od 3,5 posto", kaže Beograđanka. Iako je odmah odgovorila banci na dopis i tražila primjenu odredbi ugovora, uslijedio je odgovor – pravo banke je da može mijenjati kamatu aktima poslovne politike.
Kao razlog navedena je financijska kriza i pad povjerenja javnosti u banku 2009. godine.
Banka neosnovano obračunavala kamatu
Kosana Rošulj tada je odlučila tužiti banku. Pravda je napokon pobijedila, pa joj banka za razdoblje nezakonito povećane kamate mora vratiti novac. Riječ je o 1.325 franaka. Sud je presudio da banka mora snositi i troškove sudskog postupka od 57.800 dinara.
Viši sud u Negotinu potvrdio je presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu. U obrazloženju se kaže da je promjenjiva kamata ugovorena kao takva jer je jedan element Libor promjenjiva veličina, a da je banka neosnovano obračunavala kamatu izmjenom marže i tako neosnovano naplatila 1.325 franaka od klijenta.
