Budući da su kupovine danas manje i ciljane, kupci ih sve češće obavljaju usput - u nekoj uobičajenoj dnevnoj ruti do posla, škole ili vrtića, a cilj je potrošiti što manje vremena i benzina.
S takvim promjenama potrošačkih navika trgovci bilježe veći broj računa, ali u manjim iznosima pa je danas prosječan račun u nekoj manjoj trgovini oko 60 kuna, a u supermarketu ili hipermarketu oko 250 kuna. Jaki tržišni brendovi sve više gube tržišnu utakmicu s jeftinijim trgovačkim markama koje su danas dosegnule 20 posto ponude na policama trgovaca.
Pokazuju to detaljne analize kupovnih navika koje su postale glavni alat trgovaca u borbi za svakog kupca, piše Jutarnji list.
Prate se navike kupaca
U borbi za svakog kupca veliki trgovački lanci stoga sve više mijenjaju poslovanje, pa klasični diskonti danas nude i svježi kruh, peciva i meso, a trgovački lanci sve više nude proizvode trgovačkih robnih marki po cijenama koje nude diskonti.
Trgovci prate navike kupaca doslovno na razini svake kvartovske trgovine, a cilj je približiti se efikasnosti najvećih svjetskih trgovačkih lanaca. Naime, samo britanski Tesco svojim kupcima tjedno pošalje 16 milijuna komada izravne pošte, a samo milijun je istog sadržaja. Drugim riječima, točno prate pojedinačne navike svih svojih kupaca.
Najveći dio informacija o kupovnim navikama trgovci imaju zahvaljujući standardnim loyalty karticama, ali rade čak i demografske analize kvartova u kojima se nalazi svaka pojedina trgovina.
Svakodnevne akcije
"Trgovci se fokusiraju na male formate trgovina i prilagođavaju se kupcima prema aktualnim potrebama. Kupci su racionalni, više kupuju robne marke, manje su lojalni i dvije trećine ih najveći dio budžeta za hranu troši u supermarketima, a ne u hipermarketima. Akcije su danas redovan biznis trgovaca", pojašnjava Igor Maroša, član Uprave Mercator grupe za Sloveniju i Hrvatsku.
I Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK, potvrđuje da je aktualna gospodarska situacija dovela do promjena u navikama te se kupci ponašaju racionalnije.
S konstantnim padom tržišta maloprodaje Hrvatska se ove godine vratila na razinu iz 2005. i procjenjuje se kako do oporavka neće doći još tri do pet godina.
