Inflacija i financijska kriza zahvatile su i bankarski sustav. Osim što su banke od Amerike do Švicarske zamalo izbjegle stečajnu katastrofu - velikom broju građana EU-a, posebno u državama koje su izvan eurozone, porasle su kamatne stope na kredite.

Tako je Šveđanima u prosjeku za stambeni kredit od 150 tisuća eura mjesečni anuitet za ratu kredita porastao 300 eura. Hrvati za sada nemaju takvih problema, a zašto je tako odgovorio je u programu HRT-a Toni Milun, matematičar i financijski stručnjak.

'SVAKOME NEGDJE CURE NOVCI' /

Toni Milun savjetuje kako ublažiti udar inflacije: Evo koliko je optimalno imati plaća u zalihi

"Zato što su kod nas uglavnom kamate bile vezane za nešto što se zove NRS (nacionalna referentna stopa). Šezdeset posto stambenih kredita je bilo vezano za to. To u prosjeku pojednostavljeno znači- koliko nama banke daju kamate kad štedimo? A to je jako nisko. Imate Zakon o potrošačkom kreditiranju koji kaže da kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti veća od 33 posto u odnosu na prosjek. A prosjek je sad ispod tri posto što znači da kamatne stope na kredite ne mogu ići iznad četiri posto. Otprilike 3,80. To znači da smo mirni još neko vrijeme i da su naši građani još neko vrijeme zaštićeni upravo zbog tog zakona i zato što su do 31. prosinca 2022. krediti koje su bili uzimani uglavnom išli uz NRS", objasnio je Milun.