Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanja, u 2010. zaposlilo se manje od četvrtine nezaposlenih osoba koje su preko burze tijekom te godine tražile posao. Iako podaci za 2011. još nisu službeni, u HZZ-u kažu kako statistika pokazuje da nema značajnijih promjena - izrazito je niska stopa zapošljavanja osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, a raste i u kategoriji onih sa završenom srednjom.
Učitelji najlakše do posla
Kad je riječ o osobama sa završenim fakultetom i višom školom, najviše se zapošljavaju učitelji - 65,5 posto. Ukratko, zaposleno je gotovo dvije trećine učitelja koji su se 2010. prijavili na Zavod. Te godine visoka zapošljivost je zabilježena i kad je riječ o profesorima hrvatskoga i engleskoga jezika (61,6 posto), zatim biologije i kemije - također oko 60 posto te među profesorima hrvatskoga i talijanskoga jezika. Kombinacija tih jezika 'upalila' je u slučaju čak 57,3 posto onih koji su Zavodu prijavili da traže posao profesora hrvatskoga i talijanskoga.
Među liječnicima opće medicine u 2010. stopa zapošljivosti bila je 56,6 posto. Slično je s knjižničarima, odnosno profesorima hrvatskoga jezika i književnosti koji su, također visoko zapošljivi. Visoka zapošljivost bilježi se i među fizikalnim terapeutima, višim medicinskim sestrama i tehničarima te profesorima njemačkoga i engleskoga jezika, koji posao traže na temelju znanja jednoga od tih jezika, piše Vjesnik.
Višak politologa i sociologa
Prema statistici koju Zavod za zapošljavanje objavljuje redovno svake godine, među profesijama kod kojih je zapošljivost niža od prosjeka zadnjih desetak godina gotovo redovno se ističe njih nekoliko: diplomirani sociolozi, diplomirani politolozi, inženjeri zaštite na radu (u 2010. godini, doduše, nisu bili u toj skupini), diplomirani ekonomisti, grafički inženjeri i slikari. Duljina čekanja na posao u nekim slučajevima ovisi o području za koje se osoba specijalizirala, pa ni svi ekonomisti nemaju jednaku stopu zapošljivosti. No, statistika pokazuje da ih je trenutno na Zavodu 475, među kojima njih 153 posao čeka dulje od godine dana, a čak ih je dvadesetak na evidenciji dulje od pet godina.
Od 343 diplomirana politologa, njih 105 na posao čeka dulje od godinu dana, a sedmero među njima više od - osam godina. Od oko 40 brodostrojarskih inženjera, za koje je stopa zapošljivosti također niska, 16 ih posao čeka dulje od godinu dana, a dvojica dulje od osam godina. Zanimljivo, iako često o diplomiranim pravnicima mislimo kao o profesiji koja se sigurno teško i sporo zapošljava, statistika dokazuje da stopa zapošljivosti u njihovu slučaju i nije lošija od prosjeka i u usporedbi s navedenim profesijama. Naime, od 1.807 pravnika koji su trenutno na evidenciji Zavoda, "samo" trećina, njih 600, na posao čeka dulje od godinu dana, s tim da ih je oko 150 na burzi dulje od pet godina.
