Thomas Piketty je bio gost Filozofskog teatra koji vodi filozof Srećko Horvat, što je ujedno uvod u Festival francuske kulture Rendez-vous koji se, u organizaciji Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Hrvatskoj održava od svibnja do listopada 2015.
Na pitanje novinara da prokomentira vođenje zemlje premijera Milanovića koji iznimno poštuje Pikettyjev rad, francuski ekonomist je odgovorio da mu je drago što je hrvatski premijer pročitao njegovu knjigu, ali i kako knjigu nije pisao za političare nego za sve čitatelje. Isto tako, naveo je kako u Zagreb nije došao da bi davao ocjene ni o hrvatskom premijeru ni o samoj državi.
Ukazao na mane kapitalizma
Kada bi ponovno pisao knjigu koja je izazvala burne reakcije diljem svijeta Piketty bi, rekao je, u nju uvrstio podatke iz mnogo više zemalja, uz ostalo i iz Hrvatske.
Nije međutim ekonomist koji bi zbog pokazatelja o enormnim nejednakostima u suvremenom svijetu želio ukinuti kapitalizam, odnosno privatno vlasništvo, iako ukazuje na većinu njegovih nedostataka.
Rekao je, isto tako, kako osim oporezivanja postoji još mnogo o načina da se kapitalizam na neki način napravi boljim i demokratičnijim - uz ostalo većim sudjelovanjem radnika u vlasništvu nad kapitalom i boljom regulativom.
Knjiga u tren rasprodana
Predstavljajući Pikettyja kao jednog od najutjecajnijih ekonomista današnjice, izdavač knjige, Profil, naveo je kako je prva naklada Pikettyjeve knjige od 700 stranica rasprodana u rekordnom vremenu, ali i da je bila na prvom mjestu najprodavanijih publicističkih knjiga u Hrvatskoj.
O Pikettyjevoj knjizi svojevremeno se raspravljalo čak i u Hrvatskom saboru. Njegove dvije osnovne tvrdnje su da koncentracija kapitala u malom broju ruku stvara nejednakost i da je povrat od kapitala veći od ekonomskog rasta. Uz ostalo, on je za progresivno oporezivanje ekstremnih prihoda i nasljedstva na globalnoj razini, za drastično oporezivanje bogatih s ciljem da se zaustavi sve veća nejednakost.
Sve je podređeno bogatima
Prema autoru, u svijetu je sve podređeno interesima bogate elite, a posebni osvrt daje na tzv. nasljedni kapitalizam, gdje je rođenje važnije od rada.
Njegova je teza da u kapitalizmu ljudi nemaju jednaku šansu za uspjeh, već bogataši zarađuju sve više dok siromašni sve više propadaju. Tvrdi i kako prihodi bogataša najbrže i najviše rastu u ekonomski najdevastiranijim zemljama.
Po njemu, europskom rastu šteti pretjerana štednja, a samo tiskanje novca nije dovoljno.
Knjiga je inače bestseler u SAD-u i Velikoj Britaniji, no pojedini kritičari ističu kako se radi i o najodbačenijoj knjizi na svijetu, jer je prema nekim istraživanjima do kraja pročita tek 2,4 posto ljudi.
