Od četiri imena koja je američka strana ponudila za facilitatore, a od kojih je MOL prihvatio tri moguća kandidata, Vlada će, kako Jutarnji list saznaje, izabrati jednoga. To znači da je Hrvatska reterirala od svog prvotnog stava, koji je izložen američkoj strani i tijekom nedavnog posjeta senatora Christophera S. Murphyja Zagrebu, da medijacija ne dolazi u obzir dok se ne završe arbitraže pred međunarodnim sudovima. Sada je taj stav malo modificiran: medijacija je prihvatljiva ako ne utječe na arbitražne postupke koji su u tijeku. Predviđeni postupak posredovanja potpuno uvažava taj zahtjev: miritelj je samo pomagač u razgovorima između hrvatske Vlade i MOL-a, nije arbitar, nema mogućnost nametanja odluka, njegovi stavovi nisu obavezujući. Nije poznato koliko će prijateljska mirotvorna pomoć koštati, ali prema Vladinoj odluci sredstva su u državnom proračunu za iduću godinu već osigurana.
Hrvatska nema problem da prihvati medijaciju, kao znak svoje dobre volje, zato što je u potpunosti uvjerena u ispravnost vlastitih stavova oko Ine. Samouvjerenost je ojačana nedavno završenim nalazom nezavisnih inozemnih eksperata, urađenim za potrebe Arbitražnog međunarodnog suda UN-a u Ženevi (UNCITRAL), pred kojim Hrvatska, kao što je poznato, traži proglašavanje ništavnim koruptivnih ugovora Ive Sanadera s MOL-om. UNCITRAL-ovo vještačenje, nedostupno javnosti, u potpunosti potvrđuje analizu koju su za hrvatsku Vladu proljetos uradile američka konzultantska tvrtka AT&Karney te Oil & Gas Consulting Jasminka Umičevića. Tako i nova, UNCITRAL-ova ekspertiza, kako se doznaje, tvrdi da MOL ne ispunjava svoje obaveze otkako mu je 2009. Sanaderovim ugovorima prepuštena potpuna kontrola nad Inom. Zatim, da je MOL-ova dominacija nad Inom neprimjerena vlasničkom udjelu te da hrvatska Vlada, unatoč vlasništvu nad 44 posto dionica, faktički nema pravo glasa u upravljanju kompanijom. Na koncu, da je Hrvatska tako dovedena u nepovoljan položaj te je ugrožen njen strateški interes: energetska sigurnost države.
Novi model upravljanja
Čini se da je taj nalaz UNCITRAL-ovih vještaka imao utjecaja na hrvatsku, ali i na mađarsku stranu. Odvjetnički tim hrvatske Vlade upravo je, kako saznajemo, završio prijedlog novog međudioničarskog ugovora, kojim bi se zamijenili dosadašnji ugovori između Vlade i MOL-a, a poglavito onaj najsporniji, iz 2009. kada je Ina izručena Mađarima. Sastavni je dio tog paketa i novi model upravljanja Inom, koji je hrvatska strana prije godinu dana, zasad uzaludno, predložila MOL-u. Po njemu, tvrtkom bi se upravljalo sukladno visini udjela, to jest MOL i hrvatska Vlada zajednički. Svaka od strana imenovala bi po tri predstavnika u upravu Ine, odluke bi se donosile konsenzusom, bez preglasavanja, ukida se sada postojeći zlatni, dvostruki glas predsjednika Inine uprave, položaja koji bi i dalje pripadao MOL-ovoj kvoti.
Istodobno, u Ministarstvu gospodarstva drže otvorenim i druge moguće opcije. Nastavljaju se razgovori kojima je cilj dogovaranje modela po kojem bi Hrvatska mogla otkupiti MOL-ov udjel u Ini, ako ga Mađari odluče prodati, a što su u kontaktima s hrvatskim pregovaračima već više puta naznačili. Oko toga je u javnosti bilo vrlo mnogo nesporazuma i dizanja tenzija na pogrešnim premisama. Između premijera Milanovića i ministra Vrdoljaka postoji potpuna suglasnost da rješenje za Inu nikako nije moguće tražiti povećavanjem zaduženja Hrvatske. Ali ministar je uvjeren da postoje načini koji dug države i već nepodnošljivo visoki deficit neće povećati.
Priprema za konkretiziranje razgovora
Kako je u nekoliko navrata i javno rekao, o cijeloj operaciji pregovara s ozbiljnim financijskim institucijama, i to više njih. U tom kontekstu u Zagrebu su, kako se saznaje, nedavno boravili predstavnici jedne velike švicarske banke. Prethodno su, kao pripremu za konkretiziranje razgovora, Hrvatskoj dostavili čitav set pitanja koja se nisu ticala samo očekivanja Vlade o cijeni MOL-ova udjela, nego i drugih kondicija moguće transakacije, kao i dugoročnih strateških planova nakon povrata Ine u hrvatske ruke.
Za Inu se zainteresirala i jedna američka kompanija, koja upravo provodi dubinsko snimanje njenog poslovanja u tzv.data room koji je otvoren u Ini. Amerikanci, navodno, smatraju da je pravi trenutak za kupovanje rafinerijskih kapaciteta, jer im je cijena momentalno rekordno niska.
