Ove godine T-HT je planirao uložiti milijardu kuna u novu optičku pristupnu mrežu, koliko je uložio i lani, ali to se ipak neće dogoditi.
Direktorica odnosa s javnošću T-HT-a Maja Weber kaže da je to izravan odgovor na neprihvatljiv smjer i odluke kojima regulator Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije upravlja tržištem.
"Odluka regulatora kojom se postojeća regulacija bakrene mreže proširuje i na optičke pristupne mreže koje tek namjeravamo sagraditi primorale su nas da do daljnjega obustavimo ulaganja u optičke pristupne mreže i preispitamo opravdanost zacrtanoga investicijskog ciklusa", izjavila je Weber za Poslovni dnevnik, dodajući da su o tome obavijestili Vladu i regulatora.
T-HT je lani u 200.000 kućanstava zamijenio postojeće bakrene žice s optičkim priključkom koji omogućuje brzine interneta do 100Mbps, 3D televiziju i druge napredne telekomunikacijske usluge. Međutim, na tu je novu infrastrukturu prema podacima regulatora do sada spojio tek 2400 kućanstava. Razlog je HAKOM-ova odluka prema kojoj T-HT ne smije po županiji spojiti više od tisuću korisnika.
Potpredsjednik HAKOM-a Gašper Gaćina kaže da su time željeli spriječiti da T-HT ponovno uspostavi monopol. Pojašnjava da se novi operateri ne bi mogli natjecati s takvim konkurentom, a financijski bi se doveli u škripac jer jedini dio fiksnih telekomunikacija koji raste je upravo segment brzog interneta.
Sudeći prema izlaganjima na konferenciji SEE Telecom Arena, koja se u ponedjeljak održala u Zagrebu, regulator HAKOM i Vlada ne dijele stav u vezi s regulacijom i gradnjom optičke infrastrukture.
I dok je predsjednik HAKOM-a Miljenko Krvišek ponovio da će regulator poticati ulaganja, ali samo ona koja potiču tržišno natjecanje, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Dražen Breglec naglasak je stavio na nužnost da se već do kraja godine povećaju ulaganja u optičku infrastrukturu.
"Problem je možda u regulaciji, analizi tržišta te u poreznoj politici koja ne stimulira takva ulaganja", kaže Breglec, dodajući da će do ožujka iduće godine revidirati regulaciju.
Direktor tvrtke Inteligentno savjetovanje Damir Filipović za poslovni dnevnik kaže da je gradnja optičkih priključaka u kućanstvima velik pothvat. Taj posao se u EU procjenjivao na 300 milijardi eura, a bio bi isplativ kada bi postojali korisnici koji bi plaćali telekomunikacijske usluge po 150 eura mjesečno tijekom sedam do deset godina. Filipović kaže da su EU države takve investicije potaknule kroz više modela.
Smatra da je izvjesno, s obzirom na situaciju i veličinu Hrvatske, da će tu infrastrukturu napraviti samo T-HT, a uloga regulatora bit će ključna da bi se održalo tržišno natjecanje".
Prethodni članci:
arti-201002150252006 arti-201002160107006
