Svjetska banka podigla je svoja očekivanja rasta hrvatskog BDP-a na 2,4 posto, no isto tako očekuje usporavanje prema dva posto u sljedećim godinama, zbog čega su i pozvali buduću hrvatsku Vladu da pokrene nužne strukturne reforme i stabilizira javne financije, piše Večernji list.

Hrvatska već imala najdublju recesiju u EU-u

"Nadam se da nećemo vidjeti scenarij u kojemu ćemo prerano potrošiti konačno dočekani rast, kao što se to dogodilo od 2006. do 2008. godine, kada smo potrošili rast, zadužili se i onda imali najdublju recesiju u Europskoj uniji", kazala je viša ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević-Šujster na predstavljanju redovnog izvješća Svjetske banke.

Ona je istaknula kako održiva fiskalna konsolidacija podrazumijeva smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru i racionalizaciju bonusa, rezanje subvencija, preispitivanje socijalnih naknada, privatizaciju te bolju naplatu poreza dok bi u srednjem roku trebalo poraditi na destimuliranju ranijeg umirovljenja, racionalizaciji bolničkih troškova i oporezivanju nekretnina.

Opasni vanjski, ali i unutarnji rizici

Osim vanjskih rizika, Hrvatskoj prijete i neki domaći rizici, poput mogućih posljedica sporazuma sa sindikatima o rastu plaća u javnom sektoru za šest posto. Kada bi se to dogodilo, smatra Madžarević-Šujster, Hrvatska ne bi mogla izaći iz Procedure prekomjernog deficita i to bi bila izgubljena prilika.

Stoga su očekivanja od nove Vlade velika. Sljedeće godine, naime, treba refinancirati dug koji doseže 18 posto BDP-a.

Smanjiti regulatorne prepreke

Stručnjaci Svjetske banke ističu kako u razvijenim gospodarstvima usluge s najviše ograničenja (financijske, računovodstvene, prijevozne, komunikacijske ili pravne usluge) predstavljaju ključne pokretače gospodarskog rasta. No, na području EU-a pružatelji usluga često ne smiju pružati svoje usluge u drugim državama članicama bez ozbiljnih strukturnih promjena u svom poslovanju, piše Večernji list.

"Smanjivanjem regulatornih prepreka u uslužnom sektoru Hrvatska bi mogla povećati produktivnost na razini tvrtki četiri do osam posto. Takve bi mjere uključivale ublažavanje uvjeta glede organizacijsko-pravnih oblika djelatnosti i vlasništva, kao i uvjeta državljanstva za revizore i računovođe ili uvjeta domaćeg prebivališta za odvjetnike", kazala je Madžarević-Šujster.