To je čak 36,6 posto više nego li je iznosio na početku 2008. godine, tijekom koje su mnogi hrvatski građani naveliko i pomalo špekulantski uzimali stambene zajmove i zajmove za kupnju automobila uz zaštitnu valutnu klauzulu u švicarskim francima, piše Novi list.

Budući da kulminacija te dužničke drame u Uniji tek slijedi, velika je vjerojatnost da će u idućih sedam-osam mjeseci švicarski franak na europskom deviznom tržištu prema euru poskupjeti bar sedam-osam posto, zbog čega bi na hrvatskim tečajnicama mogao probiti i plafon od 6,5 kuna!

Tek nakon što Unija nađe trajna rješenja za svoje prezadužene članice, švicarac će se po prirodi stvari ohladiti i vratiti ispod tečajnog praga od pet kuna, ali tog sretnog završetka još nema. Dakle, i stanovi i automobili, koje su deseci tisuća hrvatskih građana unazad dvije-tri godine kupovali na kredit, uz zaštitnu valutnu klauzulu u švicarskim francima, u konačnici će ih stajati od najmanje 20 do možda čak i 35 posto skuplje nego što su im se činili u času preuzimanja tih kreditnih obveza.

Hrvatska java

Treba li, stoga, mala i na sve vrste vanjskih šokova posve ranjiva Hrvatska zabraniti korištenje zaštitne valutne klauzule u domaćim transakcijama?

Zauzimajući se da svi akteri na domaćem financijskom tržištu (dakle, i građani) što manje koriste tu klauzulu, guverner HNB-a, Željko Rohatinski je prije 15 dana na skupu financijaša u Opatiji podsjetio javnost, da je pitanje te zabrane izvan nadležnosti HNB-a, jer je regulirana člancima 21. i 22. Zakona o obveznim odnosima. Protiv bilo kakve zabrane korištenja te zaštitne valutne klauzule u bilo kojoj valuti unisono su se zauzeli i svi vodeći bankari u Hrvatskoj, ističući da bi ih natjerala na novo podizanje kamatnih stopa na zajmove.

Zabrana zaštitne valutne klauzule bi – prema mišljenju dr. Guste Santinija – značila da bi se poslovne banke preko noći zatekle u zoni visokog poslovnog rizika.

Njihove bi reakcije bile trenutačne: kamatne bi se stope na zajmove najmanje udvostručile, da bi mogle amortizirati gubitke od valutnog rizika, i prijetnju stečaja, koji je razoran za banke, a posljedično i za šire gospodarstvo.

arti-201101070740006 arti-201101220046006 arti-201105250007006 arti-201103220023006 arti-201104200110006