Amerika i Kina, dvije najveće ekonomije, uskoro bi mogle biti u trgovačkom ratu. Obje zemlje najavile su nove carine u svojim razmjenama, no poslovnjaci, ulagači i svi drugi umješani strahuju od daljnje eskalacije carinskog sukoba. A da su strahovi opravdani potvrđuje i izjava Donalda Trumpa koji je u četvratk rekao kako je uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija tek jedna od brojnih akcija koje će poduzeti.
Riječ je o carinama na 50 milijardi dolara teškom uvozu Kineza u Sjedinjene Države te protucarinama za SAD koji se odnose na robu vrijednosti tri milijarde dolara.
Ako i završi samo na tome, ovaj sukob neće imati ozbiljnih globalnih implikacija. No, posljedice će se osjetiti na većim troškovima proizvodnje, većim cijenama pa će ga tako osjetiti i radnici, ali i kupci te konzumenti i izravno i neizravno.
Prema onom što dosad znamo Sjedinjene Države ocarinit će kineski uvoz čelika s 25 posto, a aluminija s 10 posto. A onda će i većina drugih naroda biti pod utjecajem onoga što su uvele Sjedinjene Države. Trumpova administracija s 25 posto ocarinit će i niz nenajavljenih proizvoda koji stižu iz Kine, a to će obuhvaćati komunikacijsku tehnologiju, zračni prostor, informacije i strojeve. Odluka je ovo koja dolazi nakon što je američka istraga zaključila da je Kina sustavno diskriminirala američke tehnološke tvrtke koje djeluju u toj zemlji.
U svom protuudaru Kina je u petak najavila kako će uvesti carine za 128 američkih izvoznika, a cilj su im izvoznici vina, voća, svinjetine, recikliranog aluminija i lješnjaka. Cijeloviti popis još nije objavljen, no stupit će na snagu s 31. ožujkom, a carine će se kretati od 15 do 25 posto. Riječ je o 3 milijarde dolara teškoj robi koju Kinezi uvezu od Amerikanaca.
Tek početak
No, to bi mogao biti tek početak. Kina je najveći kupac američkih farmera koji proizvode soju i lani su kupili 61 posto soje proizvedene u SAD-u. No, Kinezi ne moraju ulaziti u rat oko soje s Amerikancima i prema riječima stručnjaka jednostavno se mogu okrenuti Južnoj Americi, odnosno Brazilu koji također izvozi u Kinu i čiji izvoz se povećava.
Inače, Kina je najveći vjerovnik Amerike. Nije realno za očekivati da će odjednom pustiti puno američkih obveznica odjednom, na kraju krajeva velika prodaja duga uzrokovala bi pad cijena tog duga u njihovom portfelju.
SAD, pak, ove godine mora izdati trilijun obveznica kako bi pokrio proračunski deficit, a očekuje se da će on u narednim godinama još rasti. Za financiranje deficita, SAD prodaje više duga drugim narodima, stranim ulagačima, američkim građanima i američkim bankama. To se smatra jednim od najsigurnijih ulaganja u svijetu.
Nemoguće je uopće zamisliti što bi se dogodilo da Kina prestane kupovati američki dug ili značajno smanji kupnju. Tako baš i nije vrijeme da Amerika pogorša situaciju sa svojim najvećim zajmodavcem, piše CNN postavljajući pitanje je li sve ovo dosad kraj globalne ekonomije na koju smo navikli.
Kinezi se šire, Amerikanci odustaju
Naime, Sjedinjene Države su od Drugog svjetskog rata za slobodnu trgovinu, dok su Kinezi uvijek bili protekcionisti. Sada SAD nameće carine, a Kina se, barem retorički, bori protiv protekcionizma.
Predsjednici Čilea i Kolumbije sadašnju situaciju opisali kao scenariji po kojem je svijet okrenut naglavačke.
Ekonomisti, pak, navode kako Amerikanci odustaju od vodeće uloge u globalnoj trgovini, dok Trumpova administracija navodi kako pokušava učiniti trgovinu više korisnom Amerikancima.
U međuvremenu, Kina se globalno širi.