Leci kojima se nude "brzi i najpovoljniji" krediti nalaze se posvuda – na staklima automobila, u tramvajima, po stablima, stupovima, autobusnim i tramvajskim stajalištima. Osim imena i kontakt-telefona, drugih podataka o kreditoru nema, a niti oni navedeni ne moraju biti točni.
Svi oni koji se odluče da takve kredite moraju biti na oprezu jer vrebaju brojne zamke – vrlo često od strane davatelja financijskih usluga neće dobiti kompletnu informaciju. Važno je provjeriti je li kreditor registriran, tražiti da se detaljno objasne uvjeti kreditiranja i nikako ne ostavljati dojam bespomoćne osobe.
Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju donesen je 1. siječnja 2010., a prije nešto više od mjesec dana isteklo jednogodišnje prijelazno razdoblje za njegovu primjenu. Kreditima s "bandera" i kreditiranju na daljinu trebalo je punom primjenom tog zakona odzvoniti, ali njih, kako se čini, ima još i više.
Zakon bez sankcija
Problematična je, upozoravaju stručnjaci, provedba zakona i nadzor nad poštivanjem zakonitosti, za koje su zaduženi Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, koji izdaju licence za rad sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju. "Zakonske odredbe su jedno, a praksa i primjena drugo. Imamo zakon, ali dok nema sankcija, uvijek će postojati određeni subjekti koji će pokušati raditi na 'stari način', a takav način rada trebao bi biti prošlost. S druge strane, teško je očekivati da će se za godinu dana riješiti niz problema koji se, kada je potrošačko kreditiranje u pitanju, vuku skoro 20 godina. Previše je bilo nereda, pa treba vremena da se stvari srede", smatra Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije. Stvari komplicira, objašnjava, što jedne institucije daju licence, a druge kontroliraju poštivanje zakonitosti u praksi. Naime, zakon propisuje da kreditorima i kreditnim posrednicima trogodišnje odobrenje za rad izdaje Ministarstvo financija ili Hrvatska narodna banka, a nadzor provodi drugo tijelo, Državni inspektorat.
"Smatram da oglašavanje po stupovima i drugim neprimjerenim mjestima treba zabraniti. Primjerice, u Zagrebu bi Gradska skupština mogla donijeti propis kojim bi se to moglo strože sankcionirati. Na tim oglasima postoje kontakti, pa bi se vrlo lako moglo doći do ljudi koji daju oglase na neprimjerenim mjestima", kaže Duljković.
Zamke se kriju u naknadama
U najnovije vrijeme pojavili su se tvz. instant-krediti, koji se nude putem telefona i interneta. Oni su regulirani Zakonom o zaštiti potrošača, i to u dijelu koji se odnosi na potrošačke ugovore o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu. Ta kreditna ponuda zbog visine iznosa manjeg od 1.500 kuna, objašnjava Duljković, ne potpada pod detaljno definirane odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju, što u praksi potrošači ne razlikuju, pa prihvaćaju takve, vrlo nepovoljne kreditne ponude.
"U tim ugovorima o instant-kreditima na iznos manji od 1.500 kuna, koji se sklapaju na daljinu putem nekog od komunikacijskih kanala, kao što su telefon i/ili internet, uopće nije navedena godišnja kamatna stopa, kao cijena posuđivanja novca, nego se navodi naknada, odnosno trošak koji se naplaćuje od korisnika kredita.
Prema aktualnom zakonu ugovorena kamata može biti najviše 14 posto, a ukupna cijena posuđenog novca treba biti iskazana u obliku efektivne godišnje kamatne stope. No, prema tim ugovorima naknada na godišnjoj razini iznosi 30 posto, što potrošač, jasno, najčešće ne zna", upozorava Duljković.
U ovakvim situacijama bitna je uloga regulatora koji izdaju licence za rad, posebice Ministarstva financija, koje izdaje licence za rad subjektima koji nisu kreditne institucije i kojima može i treba, ističe Duljković, zakonskom ili podzakonskom odlukom ili uredbom zabraniti svako posuđivanje novca skuplje od visine zakonom propisane zatezne kamate, koja trenutačno iznosi 14 posto godišnje.
HUB: Crno tržište donosi velike probleme
Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kaže da su banke obavile sve prilagodbe predviđene zakonom, te napominje kako je u nizu navrata HUB naglašavao da kad banka nekog odbije za kredit, to učini temeljem procjene da taj dužnik neće moći vraćati kredit.
"Banka ima sve alate upravljanja rizicima i praktično iskustvo. A ako se netko tada okrene crnom tržištu, može biti siguran da će dobiti puno lošije uvjete, a vjerojatno će ući i u velike probleme, ostati bez imovine i bez mogućnosti da se nekom potuži", upozorava Bohaček.
Vezani članci:
arti-201007070145006 arti-201010180022006
