Ekonomisti to, iščitavajući podatke o duljini traženja posla u Hrvatskoj, obrazovnoj strukturi nezaposlenih i budućem rastu hrvatskoga gospodarstva, smatraju našom stvarnošću, piše Jutarnji list. Statistički podaci potvrđuju ovu dijagnozu. Hrvatska je srpanj, udarni mjesec turističke sezone, zaključila s čak 287.595 prijavljenih na burzi rada. Od toga broja, njih 145.041, ili nešto više od 50 posto, što je grad veličine Rijeke, bez posla je bilo dulje od jedne godine, čime se svrstavaju u kategoriju dugotrajno nezaposlenih. Prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu 2011. situacija je bila još gora: više od 60 posto svih nezaposlenih bili su na burzi dulje od 12 mjeseci.
"To su mahom ljudi s vještinama koje se ne traže i znanjima koja više nikome ne trebaju, stariji ljudi, mladi s lošim kvalifikacijama. Međutim, jedan od ključnih razloga za dugotrajnu nezaposlenost jest i njihov odnos prema poslu i psihološko stanje. To se odnosi osobito na one nakon treće godine nezaposlenosti. Oni padaju u svojevrsnu letargiju", kaže Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada. Čak 44.000 od 100.000 primatelja socijalne pomoći su radno sposobne, ali nezaposlene osobe, i to one s burze, jer im je, prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, uvjet za dobivanje pomoći aktivno traženje posla.
Vezani članci:
arti-201003050050006 arti-201103090835006 arti-201104210791006 arti-201006040472006 arti-201003150680006
