Šukerovi dugovi vode nas u novu krizu

Hrvatska kontrolira svoj budžetski deficit, ali ne i vanjski dug, pa bi je, kao i mnoge druge zemlje, mogla zadesiti sudbina Grčke.

4.2.2010.
11:50
VOYO logo

Nastave li europske vlade trošiti istom brzinom kao 2009. godine, Grčka neće biti nikakva iznimka s 13 posto proračunskog deficita.

Već početkom siječnja 2010. dogodilo se rekordno izdanje državnih vrijednosnih papira, a samo su vlade eurozone prodale obveznice za 100 milijardi eura. Agencije za rejting procjenjuju da će se države eurozone ove godine zadužiti 2200 milijardi eura kako bi pokrile povećane financijske potrebe i sve veći deficit, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku do prije dvije godine, kada se samo nekoliko europskih država borilo s deficitom, danas je rupa u državnoj blagajni boljka svih. Čak će i oprezna Njemačka, koja je prije izbijanja globalne krize bila u suficitu, ove godine imati proračunski deficit od 5 posto BDP-a, EU 27 čak 7,5 posto, a Grčka ili Velika Britanija u debelom su minusu većem od 12 posto.

Kako bi podmirila svoje obveze, Grčka će morati prodati državne obveznice za 53 milijarde eura, a upitno je tko će ih i dalje kreditirati. Upravo ta činjenica u središtu je interesa vodećih ekonomista i medija koji se boje da bi nakon globalne krize mogla nastupiti velika kriza državnih dugova, pa i novi baloni na tržištu koji će proizvesti nove gubitke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve dok centralne banke drže kamatne stope blizu nule, države iz povlaštenog kruga relativno povoljno dolazit će do kapitala (problematična Grčka u siječnju se zadužila uz 6 posto, a Hrvatska je u prosincu za američke obveznice ponudila 6,75 posto), ali sve više je upozorenja da izvlačenje svjetske ekonomije iz jedne krize stvara temelje za drugu.

Krizom su posebno pogođene tranzicijske zemlje, bilo da se njihova ekonomija razvijala na izvozu kao u Sloveniji ili Češkoj, ili, pak, na uvozu kapitala, gdje se smješta i Hrvatska. Opće je uvjerenje da će se izvozne ekonomije ipak lakše i brže oporaviti jer je prošlo vrijeme jeftinog kapitala kojim se pumpala domaća potrošnja.

Iz tog razloga su se u zadnje vrijeme zaredali pritisci na premijerku Kosor, od koje se traži da napokon učini nešto i smanji proračunske rashode.

Prethodni članci:

arti-201001200681006 arti-201001250633006 arti-201001250075006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo