Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NAJVIŠE KORISTI JAVNOM SEKTORU

STRUČNA ANALIZA: Negativne strane Mrsićevog zapošljavanja

Mrsićeva mjera stručnog osposobljavanja, prema istraživanju BRID-a, i nije dala neke osobite rezučltate. Prije svega je, čini se, koriostila poslodavcima ili točnije javnom sektoru koji je imao zabranu zapošljavanja.

Od 2012. do danas kroz Mrsićevu mjeru Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa prošla je čak 51 tisuća mladih ljudi, piše Glas Slavonije. Njoj su se okretali mnogi u nedostatku boljeg te u želji da steknu tako traženo iskustvo pri zapošljavanju. A kakav je njihov socijalni profil i na koji su se način uzdržavali uz mjesečnu naknadu od 1600 kuna koja je kasnije povećanja na 2400, istražila je Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Ujedno su ispitali i zadovoljstvo korisnika mjere te njihov položaj na tržištu rada nakon što su kroz nju prošli.

Nemogućnost pokrivanja ni osnovnih troškova

Prema tom istraživanju, većina korisnika naknadom nije mogla pokriti ni osnovne troškove, a više od polovice bilo je u financijskim problemima. Prijava na rad nije se isplatila korisnicima slabijeg imovinskog stanja s ruralnih područja, piše Glas Slavonije. Brojni ispitanici tvrde kako mjera pogoduje isključivo poslodavcima, ruši cijenu rada, a jedina joj je funkcija prividno smanjenje nezaposlenosti.

Ukupni procijenjeni troškovi života za korisnike mjere bili su 3625 kuna, što je bitno manje od naknade koju za stručno osposobljavanje daje država. Vrlo mali broj ispitanika mogao je samostalno plaćati sve osnovne potrebe, poput smještaja, odjeće i hrane. Kako bi financirali sve potrebe korisnicima su najčešće pomagali roditelji koji su za njih izdvajali između 800 i 1100 kuna. Tako se iskristaliziralo da se u mjeru ne isplati ulaziti, ako korisnik nema roditelje iza leđa.

OD JESENI TRAŽE ČAK 600.000 RADNIKA: Ovo su najtraženija zanimanja u Njemačkoj!

Tek 12 posto zaposleno na mjestu na kojem je radilo

Čak 60 posto korisnika je, nakon što su prošli kroz mjeru, još tri mjeseca bilo nezaposleno , a 16 posto radilo je izvan struke ili u nekom alternativnom obliku. Nakon završetka mjere samo se 12 posto korisnika zaposlilo na mjestu na kojemu je radilo. Privatnici su znatno češće zadržavali polaznike mjere u stalnom radnom odnosu nego poslodavci u javnom sektoru. Tako je, prema istraživanju, mjera najviše koristila javnom sektoru koji je imao zabranu zapošljavanja.

Glas Salvonije/Danas.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr