Ugostitelji će i ovog ljeta najviše zaraditi na sladoledu, kavi i vodi, ali i na koktelima u koje ide poprilična količina leda.
Da bi vlasnici što bolje zaradili, brinu se između ostalih svjetski i domaći slastičarski "alkemičari" te, primjerice, majstori za spravljanje raznih mješavina kave koji nastoje napraviti što isplativiji pripravak, a da pritom organoleptička osjetila konzumenta ipak budu oduševljena.
Za sladoled kažu da je kralj zarade, jer na njemu marža zna biti od 300 do 800 posto. Veleprodajna cijena kvalitetne litre baze za sladoled s okusom i pripadajućim kornetima stoji 20 kuna, od čega se može dobiti 13 do 15 kugli sladoleda koje se prodaju po pet do 12 kuna, piše Vjesnik.
Nekad smo kupovali kuglice sladoleda koje su bile tri puta manje od današnjih. Ima i jeftinijih baza od kojih sladoled nije tako silno kremast kao onaj kvalitetniji te mnogi ugostitelji koriste tu jeftiniju bazu jer je zarada osjetno veća.
Od današnjih sladoleda barem nikoga provjereno neće boljeti želudac, jer je riječ o čistoj "kemiji", a sve je tako dobro pomiješano da razveseli nepce i najprobirljivijima.
U današnjim sladoledima ni u tragovima nema mlijeka, slatkog vrhnja, jaja i voća. Takav bi sladoled zahtijevao posebnog stručnjaka za njegovu izradu i bio bi skup, nekonkurentan, bez obzira na kvalitetu.
Današnji sladoled deblja manje od žitnih pahuljica, a britanski nas psihijatri uvjeravaju da svakodnevno konzumiranje kuglice sladoleda od vanilije ljude čini sretnijima.
Zarada na kavi 700 posto
Na kavi je zarada gotovo jednako velika kao i na sladoledu, jer se od kilograma kave koja u veleprodaji stoji od 50 do 120 kuna može napraviti nešto više od 120 kava, ako se pritom poštuje normativ od sedam grama po kavi. No, "majstori" iz kilograma mogu izvući i 160 kava. Budući da neki ugostitelji sami miješaju jeftiniju kavu s onom skupljom, a pritom još zakidaju na normativu, na šalici tog napitka može se zaraditi i više od 700 posto.
Prethodni članci:
arti-201006080028006 arti-201007090122006
