2010. godina počinje predsjedničkim izborima - odluka o tome tko će naslijediti Stjepana Mesića, Milan Bandić ili Ivo Josipović, značajno će utjecati na cjelokupnu budućnost zemlje, a ne samo na iduću godinu, no novi će se predsjednik, zajedno s Vladom suočiti s brojnim drugim problemima, prvenstveno gospodarskom krizom, ali i izazovom da se proces pregovora s Europskom unijom dovrši do kraja godine.
2010. godina u Hrvatskoj bit će, za razliku od ostatka svijeta koji je na putu oporavka, u znaku nastavka gospodarske krize - gospodarski analitičari za net.hr su predvidjeli povratak inflacije, daljnji pad BDP-a, pad osobne potrošnje, stagnaciju kreditne aktivnosti banaka i povećanje nezaposlenosti koje će vjerojatno premašiti i 15 posto.
Kako će se politička elita nositi s tim izazovima i s drugim ključnim problemima, pitali smo političke analitičare Žarka Puhovskog i Davora Gjenera.
Puhovski je što se tiče gospodarskih reformi pesimističan. Drži da za našu vladu doista važi staro psihologijsko pravilo da ljudi čine samo ono što zaista moraju. arti-200912140311006 "Izgleda da, u cjelini, stanje još uvijek nije dostatno loše da bi političarima osvijestilo nužnost radikalnijih poteza", kaže Puhovski i pojašnjava da ozbiljnih promjena, bar do naredne krize, neće biti bude li se budžet iole redovito punio.
Gjenero ipak situaciju vidi u malo ljepšem svjetlu. Iako kaže da je izvjesno da će rebalans proračuna biti potreban, smatra da se u ekonomskoj politici javljaju prve naznake mjera aktivne razvojne politike ili barem politike zaštite postojećih resursa. arti-200912210146006 Drži da je pozitivno i što je Jadranka Kosor od prvih dana svog mandata uspostavila suradnju s guvernerom narodne banke kakvu dosad nije imao niti jedan hrvatski premijer. To bi moglo rezultirati sinergijskim učincima mjera izvršne i monetarne vlasti, kaže Gjenero.
Reforma javne uprave i lokalne samouprave?
Kao jedan od većih problema proračunskog deficita ističe se prevelika državna potrošnja, za koju je u značajnom dijelu zaslužna navodno prevelika javna uprava i prevelik broj jedinica lokalne samouprave. No, reforma uprave i samouprave povlači mnogobrojne probleme. Puhovski tako ističe da je osnovni problem to što se ta, kako je rekao "besmislena institucijska ikebana", može promijeniti samo suglasnošću dviju velikih stranaka (i to u prvih šest mjeseci nakon narednih parlamentarnih izbora). No, to nije izgledno, kaže Puhovski – "žalosna komunikacijska inkompetentnost stranačkih vodstava (posebice SDP-ova, za sada) ne daje osnove za optimizam".
Gjenero, pak, ističe da u reformi ne postoje jednostavna rješenja jer Hrvatsku, za početak, obvezuje Europska povelja o lokalnoj samoupravi, koja definira da je primjena teritorijalnog ustroja lokalne samouprave provediva samo uz suglasnost građana i to, ako je moguće, suglasnost izraženu na referendumu.
Ukidanje općina, gradova ili županija niti ne bi dalo rezultate koji se od tog poteza očekuju, smatra Gjenero, koji kaže da bi "Hrvatska morala odustati od monotipske organizacije lokalne samouprave, odnosno da ne bi smjela dirati fragmentiranu strukturu lokalnih jedinica tamo gdje one dobro funkcioniraju (Međimurje, Istra, Varaždin, npr.), a započeti s pilot projektima reforme tamo gdje za njih postoji politička spremnost".
Taj politički analitičar drži da daleko više manevarskog prostora država ima u reformi državnih službi, kao i u reformi sudbene vlasti, koja je suviše fragmentirana.
Kriza Vlade?
2009. godinu bez ikakve je sumnje obilježio neobjašnjeni i iznenadni odlazak Ive Sanadera s premijerske funkcije. Fotelju je preuzela Jadranka Kosor, koja je uspjela održati koaliciju, ali i svoju stranku, na okupu, mada se stalno pojavljuju spekulacije o sukobima frakcija unutar HDZ-a. arti-200912240240006 Žarku Puhovskom se čini da će postojeći frakcijski pritisci u HDZ-u ojačati nakon što je Andrija Hebrang ispao u prvom krugu predsjedničkih izbora. Nove korupcijske afere, a jednoj smo, onoj u HPB-u, svjedoci ovih dana, će zahtijevati zaođtravanje stranačke stege u HDZ-u, drži Puhovski. "To se može postići održavanjem stranačke konvencije, za što, kao premijerka, Jadranka Kosor najvjerojatnije neće imati kapaciteta. Druga, vjerojatnija, mogućnost jest raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi – automatski – natjerali sve HDZ-ove političare koji imaju ikakvih ambicija da se jasnije vežu uz stranku. Takav scenarij Puhovski drži još vjerojatnijim bude li na predsjedničkim izborima poražen Ivo Josipović.
Gjeneru se, pak, ne čini da je vlada stvarno ugrožena, barem do kraja iduće godine, odnosno do kraja pregovora s EU. Ako joj, pak, uspije završiti pregovore i potpisati pristupni ugovor, Vlada će biti u bitno boljoj poziciji prema javnosti i prema opoziciji, nego što je sada, drži on.
"Zato mi se čini da bi jedino propast pregovaračkoga procesa mogla dovesti do pada Vlade, a ne čini mi se da bi i Europskoj komisiji, a ni i EU trenutno bilo u interesu da do toga dođe." Što se tiče odnosa s koalicijskim partnerima, samo je HSS u poziciji da ugrozi Vladu. On to neće činiti tako dugo dok se ne dira u interesnu sferu te stranke, kaže Gjenero, koji međutim naglašava da će Kosor, ako uspije raščistiti korupcijske afere u svojoj stranci, učvrstiti svoju poziciju unutarstranačkim izborima koje bi trebala što prije provesti, i tek onda ozbiljno ući u interesni sukob s članovima koalicije, imati za to relativno povoljnu poziciju, jer bi ozbiljna „korupcijska lustracija“ bitno povećala koalicijski potencijal HDZ-a.
Ako taj proces dosljedno provede, smatra, naime, Gjenero, Jadranka Kosor može računati na „tihu“ potporu dvije ozbiljne parlamentarne stranke: IDS-a i HNS-a, čija su vodstva svjesna ograničenih kapaciteta svojeg „starijeg“ partnera iz koalicije, SDP-a. Kosor uživa i potporu predsjednika Mesića, koji je s jedne strane „usmjerava“, ali joj s druge strane i osigurava društvenu potporu. Mesić krajem mandata neće nestati iz političke arene, a njegov interes za stvaranje centrističkog pivotalnog bloka samo će narasti, kaže Gjenero, koji naglašava da Čačić sve otvorenije daje naslutiti da je spreman poduprijeti Kosor, ako ona, nakon što je HDZ u Sanaderovu mandatu „europeiziran“, demokratizira tu stranku iznutra i ako je očisti od korupcije.
Paradoks: Korupcijske afere jačaju Kosor
Paradoksalno, kaže Gjenero, otvaranje korupcijskih afera jača, a ne slabi Kosor i njenu vladu. Ipak, kaže kako ne treba očekivati spektakularne rezultate u borbi protiv korupcije.
Gjenero, naime, kaže kako se u odnosu prema korupciji klima u javnosti promijenila, ali već činjenica da su na predsjedničkim izborima dobro prolazili kandidati koje prati glas korumpiranosti ili sklonosti sukobima interesa, ili koji ne mogu objasniti porijeklo svoje imovine, govori da korupcija nije samo politički, nego prije svega društveni problem u Hrvatskoj.
Uz to, reforma pravosuđa se, kaže Gjenero niti ne može provoditi brzo i sa spektakularnim rezultatima, nego kao spor evolucijski proces.
Puhovski kaže kako se upravo naredne godine mogu očekivati i dovršeci nekih "visokoprofiliranih" sudskih procesa. No, drži da javnost sada hoće krv s najvišega mjesta, pa se percepcija korupcije neće tako brzo promijeniti. "Davno je, s pravom, Karl Marx napisao: svijest o društvenim odnosima uvijek kasni za realnošću tih odnosa", dodaje Puhovski.
EU
Na vanjskopolitičkom planu, Hrvatskoj je ostao velik zadatak dovršenja pregovora s Europskom unijom o pristupanju. I Gjenero i Puhovski su uvjereni da će pregovori doista i biti dovršeni do kraja godine. Gjenero drži da nakon što je potpisala ugovor o arbitraži, Slovenija više neće imati snage blokirati hrvatsko pristupanje Uniji jer si je već napravila, drži on, veliku vanjskopolitičku štetu. Puhovski, pak, drži da će se odnosi Slovenijom postupno popravljati. "No", kaže, "ostaje neugodno političko iskustvo i – što je bitno – prestanak prihvaćanja EU kao moralne instancije".
