Iako je u prošlotjednom intervjuu Poslovnom dnevniku guverner HNB-a Željko Rohatinski istaknuo da "stabilnost tečaja koja je održala gospodarsku i financijsku stabilnost Hrvatske nema alternativu ni u budućnosti", dan kasnije uslijedio je val različitih interpretacija njegovih izjava, a mediji su mahom išli na guvernerovu prijetnju žestokom deprecijacijom, čak i devalvacijom.
Ukratko, mediji su si uzeli puno više slobode od one koju dopuštaju guvernerova objašnjenja.
Što je Rohatinski zapravo kazao u intervjuu?
Prije svega je upozorio na nužnost prevladavanja poteškoća na koje nailazi gospodarski program Vlade.
"Program Vlade predstavlja značajan prvi korak, ali ga tek treba razraditi i implementirati što, pokazuje se, nailazi na ozbiljne poteškoće", istaknuo je i podsjetio na ocjenu MMF-a da je najgore razdoblje krize za Hrvatsku prošlo, ali da nije pronađen novi put gospodarskog rasta.
Na to dolazi guvernerova izjava o stabilnosti tečaja.
"Ako se u kratkom roku ne realiziraju promjene, prije svega fiskalna prilagodba, stabilnost tečaja u dužem roku mogla bi biti ugrožena. Bolje rečeno, obrana tečaja u neizmijenjenim okolnostima mogla bi postati kontraproduktivna", piše portal banka.hr.
Iako Rohatinski ističe da se "HNB nada da će zajedničko djelovanje Vlade i središnje banke to spriječiti", dodaje da bi "ukoliko do toga ipak dođe, situacija tada mogla postati daleko teža nego što je sada slučaj".
Guverner je pojasnio da bi HNB mogao braniti tečaj i dalje, ali je pitanje bi li to imalo smisla. A zatim ističe "u dužem roku", jer bi se inače moglo protumačiti da se to može dogoditi i odmah, što nije opcija.
"Odustajanje od čuvanja tečaja nije nešto što će se dogoditi sutra", pojasnio je Rohatinski za Poslovni dnevnik.
Novinari i ekonomisti pokušali su dan kasnije razjasniti što je guverner stvarno mislio ili predstaviti mišljenja različitih interesnih skupina "za" i "protiv" jake kune. Osvanuli su različiti naslovi, a Novi list je, recimo, objavio da je guverner zaprijetio devalvacijom nacionalne valute da bi u istom tekstu prenijeli njegovu izjavu da devalvacija nije opcija, piše Banka.
Činjenica je da tema o tečaju lako stvara paniku među Hrvatima, pa je i najznačajnije pitanje proteklog vikenda bilo budućnost kune. Sve na temelju medijskih spekulacija o postotku deprecijacije (10, 20 posto...) i o mogućoj devalvaciji.
Dovoljno je, za ilustraciju, istaknuti Večernjakov naslov od petka: "Crni scenarij: Euro 9 kuna".
Guverner je upravo za to izdanje pokušao spustiti tenzije koje su već visjele u zraku nakon intervjua. Istaknuo je da je govorio hipotetski.
"Nisam rekao da odustajem od obrane tečaja danas, sutra ili za tri mjeseca. Govorio sam hipotetski, u budućnosti, jer nam neće preostati ništa drugo ako se ne zaustavi rast troškova."
Također je pojasnio: "Htio sam reći, i ponavljam opet, da stabilan tečaj nema alternativu. HNB će održavati stabilnost tečaja, ali treba znati da stabilnost ima svoju cijenu", rekao je Rohatinski.
U izjavi za Novi list bio je još konkretniji. Istaknuo je da građani ne trebaju strepiti jer devalvacija kune nije opcija.
"Kuna će ostati stabilna, HNB će je braniti, jer imamo rezerve dovoljno visoke da je branimo do ulaska u Europsku uniju", istaknuo je Rohatinski, piše banka.hr.
Pojasnio je i da "tečaj nije svemoguć, niti je sveta krava, nego tek jedan od instrumenata monetarne politike koji nas je do sada spašavao i omogućio da vanjski udar krize prebrodimo lakše nego što bismo da nije bio stabilan". No, ponovio je, ako sve ostale troškovne komponente nastave rasti i ako se preko utjecaja na te komponente ne bude utjecalo na rast konkurentnosti, tada tečaj ostaje na brisanom prostoru i njegovo daljnje branjenje nema puno smisla.
Ponovio je ono što je već bilo jasno i iz intervjua Poslovnom dnevniku.
U svakom slučaju činjenica je da su Rohatinski – spominjanjem tečaja – i mediji – svojim interpretacijama – dirnuli u bolnu točku. Između tečaja kune i financijske stabilnosti je znak jednakosti, a pritom je financijska stabilnost jedino čime se Hrvatska do sada mogla pohvaliti.
Ako postoje interesne skupine kojima je devalvacija kune poželjna opcija, nije jasno je li im u interesu financijska i makroekonomska nestabilnost.
Prvi na udaru bili bi visokozaduženi hrvatski građani, s kreditima uz valutnu klauzulu, koji su i sada rastegnuti preko svojih mogućnosti. Dovoljno je upozorenje onih dvadesetak posto kredita u švicarcima da građani znaju što ih može čekati. Teže bi bilo i poduzećima, i državi, i bankama, koje bi imale i više nenaplativih kredita.
Prethodni članci:
arti-201007090496006 arti-201007090041006 arti-201007070673006
