"Ozbiljno razmišljam da zapalim stan, samo da ga se banka ne dočepa. Ja ću otići u zatvor, dijete u dom i tako ćemo oboje imati krov nad glavom", ozbiljnim glasom kaže Jadranka Glibota iz Pule, koja je prije tri godine digla kredit od 126.000 franaka.
Na samom početku rata joj je bila 3.500 kuna, što je za nju bilo na granici prihvatljivosti, a sada iznosi čak 5.300 kuna.
"Sutra kad ovo ljudi budu čitali bit će 5.400 kuna. Živim bez poroka, djetetu ove godine još nisam uspjela kupiti sladoled. Pokušala sam ga napraviti sama, ali mi nije uspio. Nedavno su mi isključili struju. S ratom kredita kasnim točno 98 dana. Jučer sam baš računala: kad platim režije i kredit, ostane mi točno 1,58 kuna za život. Radim od jutra do mraka, vikendom muž, dijete i ja za neki honorar beremo voće, okopavamo vinograde, čistimo apartmane, idem po kruh starijim osobama", ispričala je očajna žena Jutarnjem listu.
Stan je htjela prodati, ali mu je vrijednost sa 100.000 eura pala na 70.000 eura. Nitko ga nije htio kupiti niti po toj cijeni.
Sudbinu Puljanke dijele tisuće očajnih hrvatskih građana koji su podignuli stambene kredite vezane uz švicarski franak, a u problemima su i mnogi koji imaju kredite u eurima. Neki od njih već su bankrotirali i izgubili nekretnine koje su godinama otplaćivali.
Udruge protiv Vlade i banaka
Zavladala je panika, organiziraju se građani i razne udruge potrošača, a među njima je i novoosnovana udruga Franak. Najesen pred Vladu namjeravaju izaći s konkretnim zahtjevima, između ostalog, tražit će da se jasno definira kada banke smiju povećavati kamatne stope, a ne da to, kao do sada, samovoljno odlučuju uprave banaka.
Tražit će da se bankama zabrani podizanje kamata na stare kredite, dok za nove padaju, te da se za prijevremenu ili djelomičnu otplatu kredita ukine naknada koja se plaća bankama - za sve korisnike kredita. Naime, za sada su naknade oslobođeni klijenti banaka koji su kredit podignuli nakon 1. siječnja 2010., zbog čega su svi drugi dužnici dovedi u neravnopravan položaj. Također, tražit će da se uvede institucija osobnog bankrota.
"Banke moraju shvatiti da je zemlja u krizi, da ljudi svaki dan gube posao, da ne dobivaju plaću, da je 40 posto tvrtki u blokadi. Istodobno banke lihvarskim kamatama ostvaruju ekstra profit. A onaj dogovor Vlade i banaka da se ljudima produlji rok otplate ide u korist samo bankama", zaključuje Nela Kovačević iz udruge Dalmatinski potrošač.
Vezani članci:
arti-201107180153006 arti-201107120904006 arti-201107180340006 arti-201107150435006
