Saborski su klubovi jutros podržali izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za prvo polugodište 2009., a u raspravi su kritike upućene poslovnim bankama zbog povećanja kamatnih stopa u trenucima krize, što je dovelo da pada kreditnih plasmana hrvatskome gospodarstvu.
HDZ-ov zastupnik Goran Marić upozorio je da su poslovne banke u uvjetima recesije, suprotno temeljnim ekonomskim načelima, povećavale kamatne stope što je prouzročilo povećanje štednje, ali i pad kreditnih plasmana za 1,2 posto.
'Zašto bi dale nove kredite gospodarstvu i izlagale se riziku kad imaju ovakvu dobit?'
"Očito je da poslovne banke u ovim najtežim trenucima spekuliraju i zlorabe privilegiran položaj", ocijenio je Marić naglašavajući da bi te banke trebale biti servis gospodarstvu i plasirati svoja sredstva.
Pritom je naveo i brojke koje pokazuju da su banke povećale prihode od kamata (sa 14,8 milijardi kuna u 2006. do 21,7 milijardu kuna u 2008.), kao i od novouvedenih provizija i naknada (s 3,6 na 4,3 milijarde kuna).
"Pa zašto bi onda dale nove kredite gospodarstvu i izlagale se riziku kad imaju ovakvu dobit?", upitao je Marić.
Čime se to hvali ZaBa?
Alarmantnim pritom smatra da Splitska banka u jednome danu poveća kamatu za 2,5 posto, pojedinim trgovačkim društvima. To se dogodilo jučer, nakon što su premijerka i ministar financija u zgradi Hrvatske banke za obnovu i razvoj objavili kako će Splitska banka dobiti kvote za izdavanje kredita poduzetnicima koje sufinancira država.
HDZ-ovac se pita i zašto se Zagrebačka banka "hvali u medijima" da je smanjila jednu kamatu za 0,5 posto, a nismo vidjeli u medijima kada je prethodno tu istu kamatu povećala za 3 ili 4 posto.
Faktori stabilnosti i zaduživanja
Marić se založio, a s tim se složio i HNS-ov Zlatko Koračević, da HNB treba predstaviti što detaljnije izvješće o nadzoru poslovnih banaka.
"Svakako su nam potrebne preciznije informacije spekuliraju li poslovne banke svojom ostvarenom dobiti", rekao je Koračević naglašavajući važnu ulogu HNB-a u zadržavanju stabilnosti financijskog sustava.
Nadica Jelaš (SDP) ustvrdila je da je u uvjetima gospodarske krize HNB bila "na visini zadatka" i svojim djelovanjem bila faktor stabilnosti, za razliku od izvršne vlasti "koja nas je uspješno zadužila".
"HNB je u recesijskoj situaciji hrvatskome gospodarstvu bila pojas za spašavanje, a Vlada mlinski kamen oko vrata", ocijenila je SDP-ova zastupnica dodajući kako "HNB ne može popraviti toliko koliko Vlada može pokvariti".
Kao negativne poteze Vlade pritom je izdvojila uvođenje dodatnih poreza i povećanje PDV-a koji su prouzročili smanjenje osobne i investicijske potrošnje, za 17 odnosno 19 posto.
I ona smatra da su poslovne banke "kapitalizirale hrvatsku krizu", navodeći kao potvrdu podatak iz izvješća da su u prvih šest mjeseci prošle godine te banke ostvarile operativnu dobit od 4 milijarde kuna, što je povećanje od 11 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
Država se pobrinula za sebe
To govori, nastavila je, da je bankarska industrija još uvijek profitabilna, unatoč izjavama Hrvatske udruge banaka da pada profitabilnost zbog rasta kamatnih rashoda.
Najmanji pad dobiti, navela je pritom, imale su velike banke koje su svoje rizike smanjile usmjeravajući kredite prema državi, a malim i srednjim bankama, dodala je, ostali su rizičniji plasmani gospodarstvu i građanima.
"Država se pobrinula za sebe, a gospodarstvo i građani neka se pobrinu sami", ustvrdila je.
Vrijednost BDP-a na godišnjoj razini smanjena za 6,5 posto
Predstavljajući izvješće viceguverner HNB-a Relja Martić naveo je da je u promatranom razdoblju, koje je obilježilo prelijevanje učinaka svjetske financijske krize na realni sektor gospodarstva, realna vrijednost BDP-a na godišnjoj razini smanjena za 6,5 posto.
Na takvu dinamiku presudno je utjecao snažan pad osobne potrošnje koji je iznosio 9,9 posto, te poslovnog optimizma, kao i općenito povećana neizvjesnost u gospodarstvu, naveo je.
"Za HNB je nakon izbijanja krize izazov bio osiguravanje eksterne likvidnosti zemlje i stabilnost tečaja", rekao je.
Stabilnost tečaja ostvarena je brojnim izmjenama instrumenata monetarne politike na način da je oslobođen značajan iznos devizne likvidnosti, te odgovarajućim kreiranjem kunske likvidnosti, a da istodobno međunarodne pričuve HNB-a nisu smanjene.
Prethodni članci:
arti-201002230372006 arti-201001250504006 arti-201002240006006
