Naime, sve veći broj građana žali se da uza zatezne kamate neopravdano moraju plaćati i troškove opomena za neplaćene rate kredita, koje u nekim slučajevima dosežu i 200 kuna, piše Poslovni dnevnik.
"Nažalost, građani pri pregovaranju prilikom odobravanja kredita i sličnih drugih usluga o stavkama vezanim za naknade ne mogu pregovarati. Mogu samo otići u drugu banku, gdje će uglavnom dobiti isti odgovor", objasnila je predsjednica Potrošačkog foruma Mira Brumerček-Lukačević.
'Dodatne opomene nisu propisane zakonom'
U dopisu koji su uputili na adrese 32 banke, Udruga upozorava da navedena klauzula nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Tim je zakonom regulirano da banke, odnosno drugi pravni subjekti nisu dužni dodatno opominjati dužnika nakon što su mu dostavili račun s točno naznačenim dospijećem.
"Dakle, sve dodatne opomene koje se naplaćuju nisu propisane Zakonom o obveznim odnosima. Slijedom toga događa se da, iako je dužnik opomenut dostavom računa u kojem piše rok za plaćanje, ipak mora uz dug platiti i kamatu uz naknadu za opomenu", piše u dopisu koji je poslan i na adresu Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske narodne banke (HNB).
Samostalna sudska vještakinja za bankarstvo Marija Duljković također osporava visoke troškove tih opomena.
"Ako je dužnik zbog neplaćanja već 'kažnjen' zateznom kamatom, onda ne bi trebao biti dodatno kažnjavan slanjem opomena prema proizvoljnoj ocjeni vjerovnika nego prema stvarnim troškovima koje su imali kod opominjanja dužnika", kaže Duljković.
HUB: Klijent potpisom prihvaća platiti naknade
U HUB-u, naravno, ne vide ništa sporno u naplaćivanju opomena i kažu da klijent svojim potpisom ugovora o kreditu prihvaća platiti sve naknade i troškove u skladu s odlukama o visini naknada za usluge. Kažu, visina troška opomene ne uključuje samo trošak poštarine, nego i troškove osoblja nadležnog za praćenje urednosti plaćanja, telefonske pozive povezane s procesom opominjanja, troškove sistemske podrške i slično, piše Poslovni.
U HNB-u, pak, kažu da i oni dobivaju pritužbe građana, te da su poduzeli odgovarajuće aktivnosti koje bi trebale dovesti do unapređenja transparentnosti poslovanja kreditnih institucija.
Na zahtjev za očitovanje osječkoga Potrošačkog foruma do sada je odgovorila tek jedna banka.
"Pričekat ćemo još neko vrijeme da se očituju i ostale banke, pa ćemo na temelju tih odgovora napraviti analizu i vidjeti je li najbolja opcija da idemo na Ustavni sud ili kolektivnu zaštitu potrošača, ili ćemo se odlučiti za oboje. Kako god, stvari ćemo istjerati na čistac", zaključila je Mira Brumerček-Lukačević.
Vezani članci:
arti-201012200048006 arti-201008270713006 arti-201008230171006 arti-201009160111006 arti-201005190072006
