"Prvi je loše vrijeme u jugoistočnoj Europi, pa mnogi biznisi nisu uopće mogli raditi. Pored toga, u eurozoni vlada pesimizam, nitko ne troši i potražnja je vrlo nestabilna. Na koncu, postoji i jedan hrvatski fenomen, transfer vlasti, koji uključuje promjenu državnih tajnika, direktora, zamjenika... Zato nekoliko mjeseci nema tko potpisati ugovore i osigurati kontinuitet poslovanja", objašnjava Harrold za Jutarnji list.
Linić se obrušio na INA-u
Ministar financija Slavko Linićpuno je konkretniji u pronalasku razloga razočaravajućim brojkama. Na pad industrijske proizvodnje, kazao je, ponajviše su utjecali sektori brodogradnje, proizvodnja naftnih derivata i električne energije, a s radom je prestala i sisačka Željezara. No, ministar se posebno obrušio na INA-u i HEP. "Rafinerije malo rade, a istodobno uvozimo sve veće količine naftnih derivata. To je put prema zatvaranju rafinerija u Hrvatskoj i to nećemo dopustiti. Tim će se problemom vlasnik morati pozabaviti", kazao je Linić.
Hrvatska ekonomija je pred implozijom. To znači da je javni sektor pred potpunim zastojem, a privatni se urušava poput domino kockica.
Pad BDP-a veći od dva posto
Državni zavod za statistiku u četvrtak će objaviti još jednu obeshrabrujuću brojku, procjenu BDP-a za prvi kvartal. Prvi potpredsjednik Vlade procjenjuje da će minus biti od jedan do tri posto, Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, očekuje pad od oko 2,5 posto, a ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će biti "veći od dva posto".
U priličnom pesimističnom tonu on prognozira da cijeli ovaj prostor zapravo čeka "izgubljeno desetljeće". "Hrvatska ekonomija je pred implozijom. To znači da je javni sektor pred potpunim zastojem, a privatni se urušava poput domino kockica. Najbolji primjer za to je ono što se dogodilo Grčkoj", objašnjava Lovrinčević.
Čeka se odlučna akcija Vlade
Predstavnik Svjetske banke izbjegao je izravno ocijeniti dosad učinjeno rekavši da su Vladine namjere očito dobre jer želi smanjiti deficit i preusmjeriti potrošnju, potaknuti rast i zapošljavanje, te pokrenuti investiranje. Međutim, ipak je podsjetio da je stvari važno napraviti što prije, na početku mandata Vlade. Kasnije je to puno teže. "Nadamo se da ćemo do kraja godine vidjeti odlučnu akciju Vlade i na drugim područjima, kao što su strukturne reforme, uvođenje fleksibilnosti na tržište rada ili promjene u poreznom sustavu koje će porezno opterećenje s rada prebaciti na imovinu", kazao je Harrold.
