Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević bio je napadački nastrojen u intervjuu Globusu.
Hrvatsku narodnu banku i njenog Borisa Vujčića popljuvao guvernerai čuvanja stabilnosti tečaja, kao i puno puta dosad. Smatra da HNB to čini "u ime lažne socijalne osjetljivosti".
Prozvao je i "dio društvene oligarhije stvorene u posljednjih 20 godina", u koju ne ubraja sebe nego "one koji su tijekom deindustrijalizacije zemlje i devastacije svih dobara ovog naroda stvorili svoj kapital" i "kompanije koje nisu proizvele proizvod za strano tržište".
Blago jedino prema (impotentnoj) Vladi
Jedini koje je branio su članovi Vlade. Naime, smiješne su mu kritike da Milanovićeva Vlada loše radi kad "objektivno ne može napraviti ništa spektakularno".
Problem je, po njemu, što Hrvatska nije polupredsjednički sustav, u kojemu bi se reforme lakše provodile, i nekoordiniranost svih institucija, sve do Ustavnog suda koji je omogućio "tragediju poput odluke o povratu duga umirovljenicima".
Na Vujčićev zaključak da oni koji zazivaju devalvaciju kune žele destabilizirati, kaže da ima malu napomenu: "Hrvati ne žive od tržišta, nego od proračuna; Hrvati će moći kupovati i vraćati kredite dok budu imali plaću; hrvatske banke imaju ekstraprofite, ali su im bilance šuplje kao ementaler."
Predlaže zaokret, jer smatra da se devizne pričuve "ne mogu držati u stranim bankama uz kamatu od jedan posto, a za hrvatske tvrtke davati kredite uz kamate od 4 do 7 posto, pa i više".
Skupocjene slike i luksuz u Moskvi imaju svoju svrhu
Za poslodavce je kazao da su bahati, dok je kritike zbog doprinosa Komori pripisao poduzetnicima koji nisu ni tražili pomoć HGK.
Na red su došli državni revizori koji su HGK prozvali zbog 790 umjetničkih slika što u Komori nemaju ekonomskog opravdanja. Vidošević tvrdi da nijedno djelo nije kupljeno od početka krize 2007. te da su prozivke "apsurd i civilizacijsko nerazumijevanje" budući da se radi o "općenarodnom dobru povjerenom na skrb HGK". Zato se pita "od čega će živjeti hrvatski umjetnici i tko će kupovati njihova djela".
Uzimanje poslovnog prostora usred Moskve za predstavništvo HGK objasnio je pokušajem poticanja susreta ruskog i hrvatskog premijera i novog zamaha u odnosima dviju zemalja. Kad su vidjeli da se planovi ne ostvaruju, unatoč prostoru, HGK je unajmio "manji i primjereniji".
