Predzadnjeg dana ožujka u Kamenjači kod Donjeg Vakufa završena je sadnja crvenih duguljastih paprika i žutih mesnatih paprika. U ovom podneblju sadnja paprika obično počinje u svibnju, a berba, ako je sve po planu i nema nepredviđenih vremenskih nepogoda, počinje u kolovozu.
Međutim, u Kamenjači je druga priča - sadnice posađene u plastenicima kompanije ESOF prvu berbu će već imati u svibnju, drugu sedam dana nakon toga, pa treću, četvrtu, a najesen će uslijediti još jedna sadnja, pa opet berbe i sve tako do studenog.
A sve što bude proizvedeno, ne samo ove, nego i idućih 15 godina, otkupit će njemačka kompanija Bio Agrar International i poslati na police supermarketa diljem Njemačke, Engleske i Francuske i to sa etiketom "organska hrana", jer povrće proizvedeno u plastenicima u Donjem Vakufu to i jest.
22 visokosofisticirana plastenika
Dok deset žena, među kojima neke prvi put imaju pravi posao, strpljivo sade nježne stabljike, a ima ih ravno 380.000, agronomkinja Edina Hebib provjerava, na malim kompjuterima u plastenicima, da li su sve vrijednosti potrebne za proizvodnju organskog povrća dobro podešene.
U 22 visokosofisticirana plastenika stvorena je atmosfera apsolutne organske sredine.
Semin Bašić, direktor ESOF-a (Eco Sustainable Organic Food), kompanije koja postoji tek godinu dana, kaže da se za proizvodnju povrća u ovom centru koriste isključivo organski stimulatori i sredstva.
"Proizvodnja u ovim plastenicima je bez upotrebe pesticida, što znači da je zaštita na organskoj bazi - životinjskog i biljnog porijekla, bez ikakvog kemijskog prisustva. Osim toga, tlo za sadnice ispunjava visoke svjetske kriterije, a u apsolutno čistim organskim uvjetima proizvedene su i same sadnice, tako da od samog sjemena pa do ploda imamo zaokružen ciklus organske proizvodnje", kaže za Al Jazeeru agronomkinja Hebib dok pokazuje plastenike - posljednji krik tehnologije, koji imaju duple folije, ispunjene toplim zrakom, a čiji se stropovi i bočne strane sami otvaraju i zatvaraju, zavisno od stupnja topline, odnosno hladnoće.
Ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih pragova sa sredstvom za dezinfekciju, a svi uposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.
Veliki planovi za budućnost
Najveći regionalni centar organske proizvodnje trenutno ima 22 visokoprofesionalna i automatizirana plastenika s pojedinačnom površinom od 500 kvadratnih metara u Donjem Vakufu. Također, ESOF, pored svojih kapaciteta, radi s kooperantima iz Mostara, Konjević Polja, Čapljine, Viteza i Bugojna, a planira uskoro postaviti nove plastenike u Zavidovićima i u Kozarcu.
Sa 17 zaposlenih ova kompanija trenutno proizvodi gotovo 600 tona povrća, a s investitorom i partnerom u projektu Jumom Matarom al-Muhairiem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira povećati proizvodnju za četiri puta, odnosno godišnje proizvoditi 2.500 tona organskog povrća.
U najveći regionalni centar organske hrane do sada su uložena gotovo tri milijuna eura, a cilj im je do 2015. godine podići 100 profesionalnih automatskih plastenika, ukupne površine 50.000 kvadratnih metara. http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bh-cudo-povrce-prodato-15-godina-unaprijed
