Euro raste u odnosu na kunu kada ga je manje na tržištu, a trenutno te valute ne bi trebalo manjkati zbog turističke sezone i s njom povezanog priljeva deviza. Prema jednoj teoriji u bankarskim krugovima, koju prenosi Jutarnji list, krivac za rast kune je jedna neimenovana banka, koja je u zadnje vrijeme kupila čak 700 milijuna eura, očekujući da će zaraditi kada tečaj najesen dodatno naraste.
Na upit HNB-a, koji ne želi otkriti o kojoj se banci radi, odgovoreno je samo da je riječ o "usklađivanju deviznih pozicija" te banke.
Rohatinski ostavlja mogućnost da su u banci procijenili da višak kuna, koje se teško plasiraju na domaćem tržištu, radije prebace u euro, koji bi mogli plasirati na nekom drugom tržištu.
Guverner je zbog toga u ponedjeljak intervenirao na devizno tržište i prodao 239 milijuna eura, što je oko dva posto deviznih rezervi. Ukoliko to ne smiri tečaj, Rohatinskom preostaje podizanje devizne pričuve i smanjivanje količine kuna u optjecaju.
Guverner je odlučno rekao da će, u slučaju da se radi o špekulativnom napadu na valutu, banke izgubiti.
Međutim, razlog za visok tečaj eura može se naći i u činjenici da nema stranih ulaganja, poduzeća se ne zadužuju u inozemstvu, kao niti država, koja se, dapače, zadužila na domaćem tržištu, djelomično i radi otplate stranih dugova.
Vezani članci:
arti-201107180340006 arti-201105230362006 arti-201105260129006 arti-201106240761006