Kako piše Večernji list, službeno je objašnjenje da veću potražnju za zajedničkom valutom eurozone stvaraju "korporativni sektor, institucionalni investitori i banke", dok se neslužbeno skok eura dovodi u vezu sa zakonom o konverziji kredita iz CHF u eure. Zbog tog zakona Vlada je već dobila packe Europske središnje banke koja prigovara zbog retroaktivne primjene, izostanka dogovora s bankama i mogućih posljedica na tečaj.
Bankama treba milijardu eura za konverziju
Bez obzira na to što su se banke izjasnile protiv Vladina zakona te su se spominjala razna pravna sredstva kojima će se boriti protiv predložene konverzije, u financijskim krugovima kažu da su se banke ipak počele pripremati za konverziju jer im je postavljen kratak rok za tu opsežnu operaciju.
Osim pojedinačnih izračuna dužnicima, koji moraju biti gotovi do sredine studenoga, banke trebaju nabaviti dodatne devize za konverziju u eure te pokriti otpis glavnice u CHF. Prema procjeni središnje banke, za tu će im operaciju trebati oko milijardu eura.
Čeka se uključivanje HNB-a
Očekuje se da će središnja banka osigurati potrebna devizna sredstva za transakciju jer bi u protivnom kuna nastavila slabjeti, što bi pogoršalo poziciju eurskih dužnika, a oni su u većini. Ivana Jović, glavna ekonomistica PBZ-a, upozorila je u ovotjednim analizama banke da je do "očekivanog uključivanja HNB-a izgledan daljnji rast tečaja uz povećanu nervozu na domaćem tržištu".
Inače, tečaj je u posljednjih nekoliko dana otklizao oko jedan posto.
Rata kredita od 300 eura skuplja 25 kuna
U odnosu na prošli tjedan rata kredita od 300 eura ovaj je tjedan skuplja 25 kuna. Inače, kuna je u odnosu na euro počela nešto izraženije slabjeti od 2011. godine ako se promatra posljednjih deset godina. Tečaj eura prema kuni sad je 4% jači nego 2006. godine.
Kuna je ovaj tjedan oslabjela i u odnosu na franak te za jedan CHF treba izdvojiti 7,01 kunu, a prošli tjedan trebalo je 6,86, piše Večernji list.
Večernji list / Danas.hr
