Lidija Bošnjak sve do nedavno je bila nezaposlena. Sada je, pak, prezaposlena. Pokrenula je vlastiti posao uzevši poticaje za samozapošljavanje od 25 tisuća kuna i danas je prezaposlena. "To je možda čak i prevagnulo da se odlučim na otvaranje svoje firme i da samu sebe zaposlim, jer meni je to puno značilo, nije velik novac, ali jako puno pomaže u nekom startu", pojasnila je Lidija za Dnevnik.hr, te otkrila kako svoj posao uskoro planira proširiti iz Zagreba i na Poreč.
Hoće li i drugi iskoristiti ono što država nudi i uspjeti pitanje je. Bivši ministar rada Mirando Mrsić pomalo je sumnjičav. Kaže da je upoznat da će se dio sredstava osigurati iz EU fondova, međutim ističe da je u mjerama aktivnog zapošljavanja važna i komponenta države.
Gotovo 50 posto više novca iz fondova
Iz Ministarstva poručuju, pak, kako je država za to u ovoj godini osigurala milijardu i sto milijuna kuna. Za razliku od lani kada je iz fondova EU povučeno 253 milijuna kuna, ove godine država planira povući 460 milijuna i to iz mini ESF, ESF te IPA fondova.
Država se nada da će nešto i uštedjeti, jer se odsad striktno poštuju i stroža pravila po kojima oni u stručnom osposobljavanju nemaju plaćeno vrijeme provedeno na bolovanju. Na Zavodu za zapošljavanje potvrđuju da su takvih pojava evidentirali više.
Redefiniranje mjera
Inače, popularnost mjera svake godine raste, samo lani iskoristile su ih 64.773 osobe. Riječ je o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2.400 kuna, poticajima za samozapošljavanje i zapošljavanje. Prema statistici HZZ-a 60,7 posto korisnika zaposli se unutar 12 mjeseci nakon izlaska iz mjere.
Mjere će se, poručuju u Ministarstvu, redefinirati. Više će se usmjeriti na starije, dugotrajno nezaposlene, i nekvalificirane radnike, te povećati broj obrazovanja nezaposlenih za deficitarna zanimanja.
