Hrvatska bi, prema najnovijim procjenama, ove godine mogla imati najveći pad u regiji – od 1,5 do 2 posto jer se iz niza razloga oporavlja sporije od drugih.

Vlada je povećala poreze kad su ih drugi smanjivali, smanjene su plaće i zaposlenost, povećane su kamate i kreditne otplate, a pali su i prihodi od turizma, što je sve utjecalo da se gospodarski pad nastavi i ove godine.

Rebalansom se kao i uvijek mogu učiniti dvije stvari – ući u nova zaduženja ili smanjivati potrošnja. Iz Ministarstva financija, koje ispipava teren za novo zaduženje u inozemstvu, ne može se, piše Večernji list, dobiti odgovor hoće li Vlada pokušati plasirati inozemne obveznice tijekom ljeta ili će čekati jesen, a pitanje je i što će jesen donijeti ako tijekom ljeta eksplodira problem duga Španjolske, Portugala ili Italije.

Zasad se računa na zaduženje kod kuće, i to već sljedeći tjedan, ali to neće biti dovoljno. Dok ne stignu nove devize, premijerka Kosor nastoji spasiti što se može.

Premijerka je zatražila od ministra Popijača da što prije odluči o prodaji brodogradilišta, o čemu ovisi što će s pravim rebalansom. Iz Banskih bi dvora u srijedu se očekuju dobre vijesti.

Javna su poduzeća dobila nalog da do 30. lipnja plate sve dospjele obveze, što su ova uglavnom i učinila. Premijerka time namjerava popraviti štetu koju si je nanijela kada je tvrdila da je rok od 1. lipnja zapravo bio greška u PowerPoint prezentaciji.

HEP je u utorak izvijestio da s današnjim danom nije imao ni lipe dugova, ali zato on sam potražuje 1,5 milijardi kuna.

HŽ pak kaže da imaju samo 81 milijun kuna neplaćenih dugova starijih od 60 dana, a rok plaćanja spustili su na 82 dana. S druge strane, njihova dospjela potraživanja su 190 milijuna i prosječno vrijeme naplate 194 dana. Podaci za druge tvrtke obrađuju se, ali navodno, piše Večernji, su i one poslušale preporuku.

arti-201006280505006