"Pet je ključnih kriterija koje treba ispuniti za ulazak u eurozonu. Otprilike tri od pet mi u ovom trenutku zadovoljavamo. To su niska razina inflacije, kamate koje ne odstupaju bitno od euro prosjeka, nekih dva posto koliko uopće mogu odstupati; i stabilnost tečaja za koju u Hrvatskoj možemo reći da je ispunjena. I ostaju još dva problema, a to su deficit i javni dug", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić uoči sjednice Vlade, komentirajući izjavu predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović za agenciju Bloomberg kako je uvjerena da bi Hrvatska trebala uvesti euro do 2020. godine.
Grčić je istaknuo da se mora pričekati vrijeme da deficit padne ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a. Ovaj prvi cilj, spuštanje deficita ispod 3 posto BDP-a, po njegovim riječima, očekuje se u 2017. godini.
"Ostaje javni dug, koji je u ovom trenutku 85 posto BDP-a, a treba ga zaustaviti u smislu daljnjeg rasta i to neće biti lako. Naše projekcije govore da se u razdoblju od iduće tri godine javni dug penje na negdje 92 posto, nakon čega bi se, ako ispunimo sve planirane mjere, tu zaustavio njegov daljnji rast. Međutim, onda to morate smanjiti ipod 60 posto da bi ispunili peti uvjet za ulazak u eurozonu. Procjenite koje je to vrijeme koje nam treba za tako ozbiljan cilj", izjavio je Grčić.
Grčić se suzdržao od procjenjivanja ciljnog datuma za ulazak u eurozonu.
"Kad budemo sigurni, reći ćemo, to je ciljani datum. Međutim, ključni problem Hrvatske u ovom trenutku u smislu ispunjenja ovih kriterija je svođenje javnog duga u okvire ispod 60 posto BDP-a, a za to će ipak trebati vremena, realno", istaknuo je Grčić.
