Realna prosječna plaća pada i nastavit će padati, službeni podaci kasne i još ne obuhvaćaju povećanje cijena energenata od 1. travnja, piše u četvrtak Večernji list.
"Najveći su dobitnici ove situacije pojedine grupe kompanija iz sektora bankarstva, telekomunikacija, IT-ja, energetike... i državni proračun preko PDV-a, blagi gubitnici su zaposlenici, a najveći gubitnici oni s fiksnim primanjima: umirovljenici, korisnici socijalne pomoći, dječjih doplataka", prokomentirao je najnoviju statistiku isplaćenih prosječnih neto plaća u pravnim osobama iz veljače Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb.
U Europi raspravljaju o oporezivanju ekstraprofita
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je za Hrvatsku taj prosjek iznosio 7452 kune i nominalno je rastao 5,9 posto, no realno je niži 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U odnosu na prethodni mjesec nominalni je rast bio jedan posto, realni pad 0,1 posto. Medijalna neto plaća iznosila je 6151 kunu: polovica zaposlenih imala je manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.
Glavni je grad standardno iznad državnog prosjeka: u siječnju je prosječna neto plaća iznosila 8528 kuna, što je nominalni porast od 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no Lovrinčević objašnjava da za Zagreb statistiku vodi Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba i da metodologije nisu usporedive. Iako realna prosječna plaća pada, raste broj zaposlenih pa je ukupna masa nepromijenjena i kupovna moć na razini sustava ostaje manje-više ista kao lani. Lovrinčević dodaje da se u cijeloj Europi raspravlja o preraspodjeli dobiti i uvođenju poreza na ekstraprofite onih koji u ovoj situaciji profitiraju i prebacivanju tog novca u državne proračune kako bi se zaštitilo najsiromašnije, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.
