Zadnjeg dana srpnja u blokadi je bilo 269.644 građana s ukupnim dugom od 20,82 milijardi kuna. Broj građana s blokiranim računima u odnosu na lipanj porastao je za gotovo 7.000, a iznos njihova duga za oko 600 milijuna kuna.
U situaciji kritično visoke nezaposlenosti, svakodnevnog rasta cijena, krizom uvjetovanih smanjenja i kašnjenja plaća, te posljedičnog pada potrošnje, ovi podaci ne čude Tihomira Domazeta, predsjednika Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, koji se u svjetlu očekivanog daljnjeg urušavanja BDP-a, ne nada skorom oporavku kućnih budžeta: "Poruka bi bila sljedeća - da će se vjerojatno ovakvi trendovi pooštriti, jer će se u ovakvim uvjetima gospodarstvo pokušati snalaziti i naći odgovarajuća rješenja, ali kao što vidite za domaćinstva, za građanstvo, se ne pronalaze rješenja. Poduzeća će se snalaziti, a stanovništvo će biti možda još u težem položaju", smatra Domazet.
Dio krivnje za stanje u kojem su se našli, nezavisni ekonomski analitičar Ante Babić sklon je pripisati samim građanima:
Bolje sljedeće godine?
"Bio je jedan period u kojem su ljudi trošili više od onog što im je tekući dohodak omogućavao, nadajući se nekom neprekidnom rastu. Taj neprekidni rast se prekinuo na pet godina. Ja se nadam da ćemo sljedeće godine imati nekakav rast, ali ne onom brzinom kakvom smo očekivali niti će naši dohoci rasti tom brzinom." Dok plaće ne krenu rasti, minusi na računima se smanjivati, a građani ne nauče bolje raspolagati kućnim budžetima unutar mogućnosti, Domazet upozorava kako se blokadom računa građana zapravo ne rješava ništa: "To je najjednostavniji, grubi način, da vjerovnik putem blokade nastoji nešto napraviti, a zapravo se blokadom ništa ne čini. U ovakvim nepovoljnim uvjetima kada se ne iznalaze rješenja financijske naravi za financijske probleme, onda netko misliti da će blokadom računa nešto učiniti, ali kao što ste vidjeli iz ovih podataka, ništa se ne čini."
'Kod nas samo funkcionira blokada bankovnog računa'
Iako pojedine europske zemlje vjerovnike od neplaćanja štite nekom vrstom predstečajne nagodbe u kojoj vjerovnici pomažu dužniku da se izvuče iz krize, Babić smatra kako je Hrvatska još daleko od toga: "Tako da kod nas jedino valjda funkcionira blokada bankovnog računa. Do prije par godina se i tome doskakalo tako da otvorite u novoj banci račun, pa vam je onda jedan blokiran, a drugi nije. Sad su svi blokirani ali nije se našlo neko rješenje koje je bolje od toga". Rješenje bi, barem za one kojima je voda toliko došla do grla da ne nalaze načina kako izaći iz krize, bilo proglašenje osobnog bankrota. Uvođenje tog instituta, što ga poznaju mnoge zemlje, od Vlade je zatražio predsjednik Josipović, kao najvažniju mjeru za izlaz iz dužničke krize. Prošlo je od tada pet mjeseci.
