Koristi od veličine banaka i raširenosti njihova poslovanja, dugo godina smatrane svetim gralom globalnog bankarstva, sada su čini se nadjačane cijenom i kompleksnošću vođenja poslovanja u desetcima zemalja.
Mnogi čelnici banaka tako odustaju od pokušaja da njihova ponuda zadovolji zahtjeve svih klijenata. No, kako se višegodišnja ekspanzija pokazala otežanom, pritisci za akcijom intenzivirani su kako od strane političara, koji pokazuju malo strpljenja za institucije koje smatraju prevelikima i kompleksnima, tako i od strane ulagača koji žele veći povrat od uloženog vlastitog kapitala (RoE).
"Glavna nit vodilja za banke, koja bi značila da sve iz ponude nude svima, postao je preveliki teret", kazao je Bill Michael, čelnik odjela za financijske usluge za Europu pri konzultantskoj tvrtki KPMG. Istaknuo je ujedno i niske povrate po uloženom kapitalu (RoE), visoki operativni rizik i goleme potencijalne troškove povezane s regulacijom.
Rezovi u Deutsche Banku
Što se Deutsche Banka tiče, nakon što nisu ispunili financijske ciljeve, uz niz kazni regulatora i problema koje su si priskrbili, od njezina se poslovodstva očekuje da će prodati bančin ogranak poslovanja s građanima Postbank, a potom srezati i poslove investicijskog bankarstva.
Prodaja i povlačenje iz nekih zamalja
U isto vrijeme, čelnici britanskog bankovnog diva HSBC-a odgovorili su na kritike ulagača uperene na račun niza skandala zbog nesavjesnog upravljanja i slabe profitabilnosti, ističući koliko su smanjili i pojednostavili poslovanje banke u protekle četiri godine. HSBC je tako već prodao ili zatvorio 77 ogranaka i još bi mogao prodati velike poslovne operacije u Brazilu ili Turskoj.
Od novog se izvršnog direktora Credit Suissea Tidjanea Thiama također očekuje da smanji trgovinske operacije i povuče se iz ostalih područja, a novi je predsjednik Barclaysa John McFarlane već prvog dana na dužnosti rekao da i on planira rezove.
Poruka je jasna: odvažna akcija sprema se kako bi se stvorili oskudniji i jednostavniji modeli, premda je posljednjih godina proveden niz velikih rezova u Barclaysu, Credit Suisseu, Citigroupu, Morgan Stanleyu, UBS-u i Royal Bank of Scotland (RBS).
Kriza učinila svoje
Pritisci na banke da smanje obujam poslovanja ojačali su nakon globalne financijske krize, kojoj su prethodili valovi spajanja i akvizicija i to takvih koje su u kratkom roku, primjerice, od RBS-a učinile jednom od najvećih svjetskih banaka.
Glavni ekonomist britanske središnje banke Bank of England (BoE) Andy Haldane kazao je 2009. godine da nema ni najmanje potvrde da ekonomija veličine, odnosno razmjeri bankarstva, znače da je veće odnosno raširenije - bolje.
Političare brine da bi velike i kompleksne banke mogle zanemariti probleme, muku mučiti sa stvaranjem zajedničke kulture, te da je njima jednostavno preteško upravljati.
Nastojanja nekih nacionalnih regulatora da ograniče odljeve kapitala također su potaknula zajmodavce da se povuku iz zemalja u kojima imaju nedostatan priljev.
Ulagači također preispituju koristi od veličine poslovanja jer gube strpljenje s obećanjima da će se povrati poboljšati. A cijene dionica također zrcale njihove preferencije spram manjih tvrtki.
Wells Fargo, koji je uglavnom fokusiran na poslovanje s građanima i komercijalno bankarstvo u SAD-u, sada je najveća svjetska banka po tržišnoj vrijednosti.
Glavni je izazov bankarskih čelnika koliko daleko ići u svemu tome. Većina banaka želi nastaviti nuditi paletu usluga – od štednih računa za građane do savjetovanja za kompanije kod preuzimanja, kao i savjetovanja bogatih klijenata gdje da ulažu – ali prema manjem broju klijenata.
Preživjet će samo tri velike banke
Neki bankari tvrde da pojednostavljivanje poništava dva desetljeća globalizacije koja su donijela koristi trgovini i financijama, te da bi mogle ostati svega tri istinski globalne banke - HSBC, JPMorgan i Citigroup.
Iz JPMorgana odbili su pozive za cjepkanjem, ističući kako je veličina uvijek određivala pobjednika u bankarstvu. Dodaju i da, ako se ne dupliciraju funkcije revizije ili zaštita od hakerskih napada za tisuće klijenata koji koriste više od jednog dijela usluga banke, to znači godišnje uštede od 18 milijardi dolara.
No zahtjevi prema 30 sistemski važnim bankama da drže više kapitala i stroži regulatorni nadzor koji ih čeka, također, dovode u pitanje koristi od veličine. Lista banaka i njihovi kapitalni zahtjevi svake se godine procjenjuju temeljem pet kriterija, uključujući veličinu, međunarodnu raširenost i kompleksnost, zaključuje Reuters u analizi.
