Naime, od 11 banaka i štedionica koje su ušle u Vladin program snižavanjem kamata ispod pet posto, u devet je od utorka, kao prvoga radnog dana za podnošenje zahtjeva, pristiglo više od stotinu službenih zahtjeva, ali i više stotina poziva građana, piše Poslovni dnevnik.
Zagrebačka banka je već u utorak dobila 57 zahtjeva za kupnju stana prema tome modelu, u Erste banci su poručili da je dosad "dvoznamenkasti" broj predanih zahtjeva uz brojne upite, dok u PBZ-u kažu da zasad imaju 40 upita.
U Hypo Alpe-Adria banci kažu da uz jak načelni interes već mogu reći da imaju nekoliko klijenata s kojima će sklopiti ugovore o prodaji. U SG-Splitskoj banci su jedini odgovorili da do kraja akcije misle ovim modelom prodati 70-ak stanova, a dosad su primili 20-ak upita, piše Poslovni. Ostali, poput Raiffeisen banke i njihove stambene štedionice, OTP banke i HPB-a, poručili su da primaju upite, ali još nema konkretnih zahtjeva. OTP je, inače, ponudio najnižu kamatu od 4,44 posto.
Privredna banka Zagreb nije pozivala kupce na rezervacije dok službeno ne završi procedura potpisivanja ugovora s državnom agencijom APN-om, slično kao i većina ostalih.
Iskorištavanje subvencija za svoju korist
Zanimljivo je da su HPB, Hypo i Erste banka uvjetovale zainteresiranim kupcima stanova uz jeftinije kredite da moraju biti i klijenti tih banaka! Zaba je, s druge strane, ponudila posebne akcije za stanove koji ne odgovaraju uvjetima za subvencije, dok je PBZ pojačao kampanju za kredite.
No, unatoč ovoj pomami, list ističe kako ova mjera po svemu sudeći ipak neće oživjeti nekretninsko tržište, na kojem je čak oko 15.000 neprodanih stanova.
Napominju da se zahtjevi rješavaju po redu primitka, pa je pitanje što će učiniti oni koji udovoljavaju uvjetima, ali su zakasnili – čekati sljedeću godinu ili kupiti stan.
Vezani članci:
arti-201104180195006 arti-201102170590006 arti-201102260047006 arti-201102100029006 arti-201102160239006
