Kako piše Jutarnji list, zbog kriznog poreza prosječna neto plaća pala je za dodatnih 2,8 posto, odnosno spomenuti je porez s plaće uzeo 120 kuna. Doduše, krajem godine prosječnu neto plaću uvijek podižu isplate božićnica, koje onda dodatno utječu na mjesečni pad plaća. U proteklih godinu dana prosječna neto plaća u državi tako je pala za 73 kune.

arti-201005050754006Po podacima Državnog zavoda za statistiku iz ožujka prošle godine, najviše zaposlenih, njih 167.210, prima plaću u razredu od 6000 do 8000 kuna. S mjesečnom plaćom do 6000 kuna živi 789.190 radnika, odnosno njih 74 posto. Ipak, svaki deseti zaposleni Hrvat ima neto plaću veću od 8000 kuna.

Broj radnika koji primaju plaću veću od 8000 kuna udvostručio se u pet godina, sa 49.075 u ožujku 2005. godine porastao je na 108.534 u ožujku 2009. godine, a stručnjaci procjenjuju kako se najveći rast broja zaposlenih dogodio u financijskom sektoru. Oko 50.000 zaposlenih je više i među onima koji primaju plaću od 5000 do 6000 kuna.

Istovremeno, u pet godina broj svih zaposlenih u pravnim osobama povećao se za više od 100.000 osoba pa ih je u tom sektoru, dakle bez slobodnih zanimanja, obrta i poljoprivrednika, trenutačno 1,065.035.

"Zaprepašćujući je podatak da 74 posto radnika prima plaću do 6000 kuna. Jer, ako znamo da je sindikalna košarica s osnovnim životnim troškovima 6600 kuna, a u obiteljima uglavnom radi samo jedan član, to znači da većina obitelji s plaćom ne pokriva niti osnovne troškove", komentirao je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - stranke rada.

Najveći udar otkaza i pada plaća, očekivano, dogodio se u privatnom sektoru.

arti-201005040218006 arti-201005030135006