Nakon što je franak dosegao svoje rekordne razine, a kamata za kredite u "švicarcima" od 2005. rasla nekoliko puta, preko Facebooka i foruma stvara se kritična masa, okupljaju se stotine mladih obitelji iz cijele Hrvatske koje već sada ne mogu otplaćivati stambene kredite za svojih 35, 50, 60 kvadrata. Prvih i jedinih kvadrata u životu, koje će uskoro izgubiti, a banci i dalje dugovati, ne počnu li država i regulator, HNB, kažu, obavljati svoj posao.

Potpisali su, zaključuju, ugovore s valutnom klauzulom i nije im namjera sada tražiti spas iz državnog proračuna, već žele da HNB i država prisile banke da se njihovo dužničko ropstvo pretvori u uravnotežen odnos s bankama, u kojem će obje strane u jednakoj mjeri podnositi rizik kredita.

Glas Slavonije razgovarao je s koordinatorima Udruge Franak koja okuplja dužnike koji svoje stambene kredite otplaćuju u švicarskim francima. Koordinatori su imenovani u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku, no dok se udruga i formalno, za dvadesetak dana, ne registrira, ne žele sa svojim imenima izlaziti u javnost. Na to je pristao samo riječki koordinator Tomislav Prpić.

Država nije stala u zaštitu građana

"Kad sam se 2006. godine odlučio na kupnju nekretnine, nisam imao veliko znanje o valutama. Uspio sam pronaći stan po prihvatljivoj cijeni, na kredit. Izbor je bio moj i zbog njega sam kriv - par stotina kuna razlike u korist "švicarca" naraslo je u 35 posto veću ratu i 35 posto veći preostali dio glavnice", priča Tomislav.

U međuvremenu je, dok mu je rata rasla, naučio nešto o valutama i kamatama.

"Smisao valutne klauzule je eliminacija rizika i zaštita vjerovnika od deprecijacije valute, kune. Ovo što se dogodilo nikako, međutim, ne možemo smatrati deprecijacijom kune, jer bi u tom slučaju kuna deprecirale prema cijeloj košari valuta, a ne samo prema franku. Valutna klauzula je pretočena u sredstvo zarade banke, s obzirom na to da banke imaju tek mali dio obveze prema svojim izvorima financiranja u švicarskim francima. Zbog ovoga udruga planira tražiti povlašteni tečaj u procesu konverzije kredita", ističe Tomislav. Smatra da država nije stala u zaštitu svojih građana, dapače, kaže, zadnji njezin potez, s bankama potpisani memorandumom o produljenju stambenih kredita u "švicarcima", bio je "dodatni šamar zdravom razumu".

Splitskog koordinatora Udruge Franak na kredit u švicarcima nagovorio je bivši prijatelj i nekadašnji osobni bakar.

"Svi smo mi mladi i sposobni, pa ćemo kao takvi pobjeći van, jer nam ovdje poručuju da smo 'špekulanti', a zapravo nas je 50-ak tisuća, koliko nas otplaćuje kredit u švicarcima, nasanjkano", kaže 31- godišnji G.D. Za stan od 36 četvornih metara u Splitu otplaćuje kredit koji mu je unatrag četiri godine s početnih 2.600, porastao na 4.400 kuna mjesečno. Radi kod privatnika za četiri tisuće kuna, a ima suprugu s profesorskom plaćom.

arti-201107250045006 arti-201107260011006 arti-201107180153006 arti-201107200091006