Predlažu da se ugledamo na Latviju, no je li to pametno?

9.10.2013.
9:39
VOYO logo

No, Latvija je kontrovezni slučaj koji izaziva duboke podjele u stručnim i političkim krugovima u svijetu. Europska komisija, financijski krugovi i latvijski premijer Valdis Domrovskis hvale Latviju kao primjer uspješnih reformi, dok je MMF i Svjetska banka ne preporučuju kao uzor, piše Novi list.

Naime, latvijsko se gospodarstvo od početka krize 2008. do jeseni 2009. srozalo za 25 posto, a nakon šok terapije, BDP je do ljeta 2013. porastao ukupno 18 posto (iako je još 12 posto slabiji nego prije krize). Nezaposlenost je na vrhuncu krize skočila na 22 posto, a sada je pala na 12 posto. Ali, ovaj statistički uspjeh dogodio se zbog iseljavanja ljudi iz zemlje, upozorio je glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako iseljavanje iz Latvije traje od stjecanja nezavisnosti 1991. godine, najveći val odlazaka pokrenuo se početkom krize, kad je izgubila 10 posto ljudi, uglavnom mlađih i obrazovanijih. Dok su bankari hvalili šok-terapiju u Latviji, njezini su građani pakirali kovčege.

Mračna vizija budućnosti ako se iseljavanje nastavi

To iseljavanje brine mnoge stručnjake: bivši savjetnik latvijske vlade Michael Hudson kaže da takva politika 'vodi u eutanaziju zemlje', a predsjednik Latvije Andris Berzinš smatra da će za deset godina doći u pitanje Latvija kao neovisna država. Edward Hugh, makroekonomist i demograf iz Barcelone, kaže da će Latvija u budućnosti ovisiti o proračunskim transferima iz EU budući da neće biti dovoljno radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Priča o uspjehu Latvije je Potemkinovo selo, koje su neoliberalni lobisti poput Andersa Aslunda sagradili za novinare i političare kad posjećuju tu zemlju, a koji to prihvaćaju kao realnost", kaže Michael Hudson, koji je Latviji predlagao devalvaciju valute, slično kao MMF. No, Vlada u Rigi nije ih poslušala.

Šok-terapiji po baltičkom uzoru usprotivila se prošlog tjedna i viša ekonomistica Svjetske banke u Zagrebu, Sanja Madžarević Šujster. Tvrdi da to za Hrvatsku ne bi bilo dobro, jer je gospodarstvo jako ovisno o poslovima i subvencijama iz proračuna, o kojem ovisi i egzistencija oko dva milijuna građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brak na prvu UK
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo