Od prvog siječnja, sad je već vrlo izgledno da euro postaje naša nova valuta. Dolazi u trenutku rekordne inflacije. Cijene goriva, hrane, nekretnina, prijevoza, života nikad nisu bile veće.
"U ovom trenutku na ovu razinu inflacije uvođenje eura u Hrvatskoj nema nikakvog utjecaja", uvjerava ministar financija Zdravko Marić, no sve su glasniji političari koji tvrde suprotno, a obzirom na 986.000 gotovinskih i 206.000 stambenih kredita, građane je strah rasta cijena kamata.
"Već sam se sa švicarcem dosta namučila tako da će vjerojatno i to povišenje biti dosta veliko. Pogotovo kad sad prijeđemo na euro", rekla je za RTL Riječanka Ljilja Zadel.
'Hrvatska ekonomska struktura je previše različita'
Nisu zabrinuti samo euroskeptiči političari i građani. Na opasnosti upozoravaju i ekonomisti. "Naprosto zbog toga što struktura naše ekonomije previše odudara od strukture prosječne ekonomije eurozone", tvrdi Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Međutim ovi s druge strane, koji situaciju smiruju tvrde: "Postoji puno više pozitivnih nego potencijalno negativnih stvari", rekao je Marić.
'Već sada smo vezani uz euro'
"Hrvatska je već sad, objašnjava ekonomski analitičar, visoko eurizirana zemlja. Na tržištu nekretnina, automobila, svugdje je već dugo iskazana cijena u eurima. Prema tome scenarij Italije i Slovenije u kojima su cijene značajno rasle s prelaskom na euro nećemo gledati jer mi već sada imamo cijene više nego oni u eurozoni.
"Kod nas je kava 12 kuna i bez prelaska u euro područje kod nas će ovaj prelazak imati utjecaj na zaokruživanje cijena vrlo mali, ali zato očekujemo efekt suprotni, da se cijene počnu ujednačavati s cijenama u neposrednom okruženju, Slovenija i Austrija. Tako će doći do poznatog efekta ujednačavanja prvo u pograničnim prostorima cijena usluga i rada! Očekuje se i rasti plaće, taj se učinak već nazire", objašnjava Damir Novotny.
Nestaju valutni rizik i transakcijski troškovi
Nestat će valutni rizik i transakcijski troškovi, uvjeravaju, cijene neće divljati, osim ovih vezanih uz naftu, a na to ni eurozona ne utječe. "Europska središnja banka na neki način bdije kao jedan svojevrsni kišobran iznad vas", kazao je ministar.
A što sve to znači za nas?
Vijeće EU bi trebalo donijeti konačnu odluku u srpnju, do tada bi trebao biti izglasan i novi Zakon o euru. Novac ćemo mijenjati prema fiksnom tečaju od nešto više od 7 i pol kuna za euro.
Zakonom će biti zabranjeno pri uvođenju eura povećavati cijenu roba i usluga. E sad hoće li inspekcije to nadzirati i ispisivati kazne za one koji se ne drže etičkog kodeksa, ili će postojati crne liste kao što je to bilo u Sloveniji, vidjet ćemo.
Od rujna stižu dvojne cijene u kunama i eurima. Cijene će se kao i u kunama iz vrlo praktičnih razloga zaokruživati, ono 10, 20, mislim da se neće tu ništa povećavati", kaže Nikolina Fačić, predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik.
Kovanje kovanica, do nove se pune bankomati
Za to vrijeme HNB će masovno izrađivati eure, zapravo kovanice, jer novčanice posuđujemo. Posao u kovnici novca ove će godine stajati 345 milijuna kuna. I on počinje u rujnu a plan je da se do nove godine svi bankomati, banke ali i naši novčanici napune eurima.
Novac ćemo moći zamijeniti u bankama, poslovnicama FINE i Pošte cijelu sljedeću godinu, a u HNB-u će se moći kovanice koje nađemo u kauču, starim jaknama, autu, mijenjati još tri godine. Novčanice su bez roka trajanja.
Promjena će najbolje sjesti stranim turistima, naravno, a poduzetnici optimistični. "Neće izgledati bajno, svaka promjena je teška tako i ta, ali poslije godinu dvije doći će to na svoje", kaže ugostitelj Mirsad Željo.
Od uvođenja eura u Sloveniji prosječna plaća je rasla u prosjeku 200 eura.
