U prvoj ovogodišnjoj analizi analitičara Raiffeisena stoji kako se nakon predsjedničkih izbora u prvi plan vraćaju ekonomske teme odnosno borba s recesijom.
Stručnjaci upozoravaju kako pad ekonomskih aktivnosti od 5,7 posto u trećem tromjesečju 2009. pokazuje da se oporavak gospodarstva neće ostvariti bez aktivnije uloge ekonomske politike.
Stoga, stoji u RBA analizi, Vlada Republike Hrvatske nastoji zakašnjelim interventnim mjerama zaustaviti negativni trend domaće proizvodnje i zaposlenosti te podržati rast poduzeća koja imaju konkurentan proizvod ili uslugu te donose mogućnost povećanja realizacije te očuvanja zaposlenosti.
Aktivniju ulogu monetarne politike u borbi protiv recesije najavio je i guverner, a HNB je spreman ubrzanjem procesa usklađivanja obvezne pričuve banaka prema ciljanim stopama ECB-a osloboditi dodatnu likvidnost i pomoći obnovi kreditiranja poduzeća uz nižu cijenu kapitala.
Iako poželjne, navedene mjere neće biti dovoljne bez promjena fiskalne politike. Naime, konkurentnost domaćih poduzeća u razmjerno maloj i otvorenoj ekonomiji poput Hrvatske nužno se uspoređuje s domaćim, ali i inozemnim poduzećima, prije svega regionalno. U usporedbi sa širim okružjem hrvatska su poduzeća opterećena višim financijskim troškovima izraženim prosječnom realnom kamatnom stopom na kredite i razmjerno višim fiskalnim troškom.
Najavljene akcije monetarne vlasti i državne intervencije nastoje smanjiti financijski trošak poduzeća smanjenjem regulatornog troška (obvezna pričuva) i troška financijskih izvora (povećanje likvidnosti sustava) te smanjenjem rizika dužnika (državne garancije).
Međutim, izostaje akcija za smanjivanje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja rada i kapitala, koja iziskuje bolne, ali nužne strukturne reforme. Bez povećanja konkurentnosti rada, a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih, neće doći do povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka stanovništva i oporavka potrošnje. Drugim riječima, za izlazak iz krize nužna je učinkovitija i jeftinija država, što treba postići smanjenjem rashoda javnog sektora te paralelnim smanjivanjem poreznih stopa i parafiskalnih procedura te naknada na strani javnih prihoda, savjetuju analitičari RBA.
Posljedica provedbe strukturnih reformi je i snižavanje državnog rizika, izuzetno bitne kategorije za visoko zaduženo gospodarstvo poput hrvatskog.
