Porez bankama ugrozio bi kunu i podigao kamate

U slučaju da se Vlada odluči na dodatno oporezivanje banaka, podršku prvog čovjeka HNB-a Željka Rohatinskog neće dobiti.

12.8.2010.
13:47
VOYO logo

Nakon što se u srijedu u medijima pojavila informacija da Vlada razmišlja o uvođenju poreza bankama, oglasio se i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji ističe kako bi takav potez mogao ugroziti kunu.

arti-201008110258006"Zbog takvog poreza moglo bi doći do pritiska na kunu, a HNB bi morao angažirati devizne rezerve za obranu tečaja", kazao je Rohatinski za Bankamagazine. Stoga bi HNB u slučaju da takva odluka bude donesena bio rezerviran. Rohatinski navodi kako bi banke tada mogle početi izvlačiti kapital iz zemlje, te da bi porasle kamatne stope koje je HNB nastojao utjecati kako bi se snizile. Također, kaže, ne može se očekivati rast kredita u skoroj budućnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Hrvatska treba oživjeti gospodarstvo, a bankarski sustav za to mora imati visoku likvidnost i treba biti zainteresiran za nove plasmane. Eventualni dodatni porez to sigurno ne bi osigurao", kazao je pak viceguverner HNB-a Davor Holjevac.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić također se slaže da bi uvođenje bilo kakvog novog poreznog opterećenja na financijske institucije vjerojatno dovelo do više negativnih nego pozitivnih posljedica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"S obzirom na već ionako nižu profitabilnost banaka u Hrvatskoj nego na većini matičnih i usporedivih tržišta, može se očekivati da bi se veći dio tereta ipak morao prebaciti na klijente. Moguće bi bilo očekivati povećanje kamatnih stopa te smanjenje kreditne aktivnosti, što bi odgodilo izlazak domaćega gospodarstva iz krize", kazao je Šantić za Vjesnik.

Dio većih korporativnih klijenata, dodaje, orijentirao bi se na banke u drugim zemljama, što bi za posljedicu imalo pogoršanje kretanja na računu dohotka, odnosno vjerojatno veći deficit tekućih transakcija. S time bi porasla i nezaposlenosti, a došlo bi do utjecaja i na visinu prikupljenih proračunskih prihoda. Makroekonomski gledano, moglo bi se to odraziti i na priljev stranog kapitala.

"Uvođenje poreza na banke destimulativno bi djelovalo i na fiskalne vlasti te bi dodatno usporilo nužno smanjenje proračunskih rashoda", ustvrdio je Šantić za Vjesnik dodajući kako banke plaćaju porez na dobit, premiju osiguranja na depozite.

Prethodni članci:

arti-201008110258006

Tekst se nastavlja ispod oglasa

arti-201008110142006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo