Od 2009. do 2018. godine banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende - podatak je Hrvatske narodne banke. Budući da je većina banaka u Hrvatskoj u stranom vlasništvu, uglavnom talijanskih i austrijskih banaka, proizlazi da je većina tog novca završila preko granice.
I u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje je Hrvatska izašla 2015. godine, s tim da su im rezultate donekle pomutile odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora, piše Novi list.
Ove godine vlasnicima Zabe i PBZ-a 3,2 milijarde kuna
Banke su u međuvremenu smanjile rizike povezane s Agrokorom, pa i u razdoblju niskih kamata, ali uz "stabilne nekamatne prihode", ponovno počinju još masnije zarađivati. Prošle godine bruto dobit bankarskog sektora iznosila je 5,6 milijarde kuna, a dvije najveće banke, Zagrebačka i Privredna, zajedno su zaradile više od polovine sektorske dobiti. Te su banke ujedno šokirale najnovijim prijedlozima o raspodjeli dobiti pa će sva njihova lanjska dobit biti isplaćena na ime dividende.
Time će iznos od 1,85 milijardi kuna ići stranim vlasnicima Zabe, prije svega Unicreditu, odnosno 1,35 milijardi vlasniku PBZ-a, Intesi Sanpaolo. Ako se tih 3,2 milijarde kuna dividende koje će biti isplaćene ove godine pribroji ukupnom iznosu isplaćenih dividendi od 2009. do 2018. godine, dolazi se do iznosa većeg od 22 milijarde kuna.
Ispada, dakle, da je je u razdoblju od 2009. do 2019. godine strani vlasnik domaćih banaka zaradio dvadesetak milijardi kuna na ovdašnjim podružnicama.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da vlasništvo kapitala banaka danas nije atraktivno kao prije petnaest, dvadeset godina, kada je profitabilnost bila znatno veća. Otuda, kaže, i veći interes za isplatom dividende, nego ulaganjem zadržane dobiti, a posebno u gospodarstvu koje stagnira.
'Drugi zarađuju na nama, ali o tome je trebalo ranije misliti'
"Potražnja stanovništva za kreditima sporo raste, brojna su poduzeća prezadužena ili nemaju kreditnu sposobnost, a više se ni država ne zadužuje u razmjeru kao prije koju godinu. Banke tako danas imaju dovoljno domaćih izvora financiranja te s druge strane ogromne viškove likvidnosti koje nemaju kome plasirati. Dodatno strane majke kapital trebaju i za rješavanje vlastitih problema, dok je na globalnoj razini pozicija banaka otežana zbog relativno visokih regulatornih zahtjeva i troškova te jačanja financijske disintermedijacije pod utjecajem konkurencije fintech poduzeća i dugih novih igrača koji bankama preuzimaju dio tržišta platnih usluga, poslova kreditiranja i transfera sredstava na financijskim tržištima", kazala je prof. dr. Ivanov za Novi list.
Posve je drugo pitanje, kaže ona, što je domaći bankovni sustav pretežno u vlasništvu stranog kapitala pa isplate dividende znače odljev novca iz Hrvatske. O tome da drugi zarađuju na nama trebalo je, ističe ona, misliti prije dva desetljeća kada je prevladavalo mišljenje da sve treba privatizirati te da će nam ulazak stranog kapitala omogućiti dugoročni napredak.
"Određeni napredak je ostvaren, imamo moderne banke koje ne zaostaju za onima u razvijenom dijelu Europe, ali se nije razvio realni sektor gospodarstva nego je još više potonuo. A banke su trgovci novcem, volimo ih kada nam donesu svjež strani kapital, kad nam odobravaju kredite i pruže moderne platne i druge bankovne/financijske usluge, ali nikada ih nismo "upregnuli" u funkciju razvoja naše ekonomije", smatra prof.dr. Ivanov.
