Premijer Andrej Plenković komentirao je u srijedu u Splitu rekordnu stopu inflacije- 10,8 posto ocijenivši kako Vlada prati situaciju i da će mjere poduzimati po potrebi, a kao pozitivne okolnosti izdvojio je, među ostalim signale da će turistička sezona biti na razini one prije pandemije. "Mi ćemo donijeti paket kada to bude potrebno, kada okolnosti budu takve da moramo ponovno reagirati", rekao je Plenković. Podsjetio je kako njegova vlada već šest godina provodi kvalitetan intervencionizam "koji čuva radna mjesta, plaće i standard građana", te će isto, kad dođe taj trenutak, "napraviti ponovo".
'Pratimo situaciju'
"Poduzeli smo jako puno mjera dosad, antiinflacijskih, potporu rastu cijene energenata, i kućanstvima i mikro, malim i srednjim poduzećima, poljoprivrednicima, ribarima, smanjili poreze (…) niz drugih mjera koje smo učinili, ušli u cijene naftnih derivata, i činit ćemo to i dalje", rekao je premijer.
Dodao je kako Vlada u ovom trenutku ima nekoliko planova te da prati situaciju, a ono što je bitno je "da raste BDP, da je zaposlenost veća nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad, da su najave da će turistička sezona biti gotovo na razini 2019. godine".
Ekonomist Damir Novotny ipak za N1, ističe kako državno interveniranje u cijene ne smatra baš najboljom taktikom. “Ne smijete intervenirati u cijene. Kao da virozu liječite antibiotikom, to je pogrešna politika. Inflacija se rješava na razini monetarnih politika, o tome se sad razgovara na razini ECB-a”, istaknuo je. Općenito, ističe kako je inflacija, zapravo, vraćanje cijena na staro. “Zaboravili smo na inflaciju”, rekao je Novotny , dodajući kako su cijene posljednjih godina bile povijesno pale.
'Prije 20 godina cijene bile osjetno više'
"Proteklih desetak godina smo vidjeli deflaciju, pad cijena. Na početku stoljeća cijene su bile značajno više. 2000. godine ulje je bilo oko 15 kuna. U usporedbi s današnjom kupovnom moći, to je kao da je bilo 25 kuna. U 2020. godini zbog zatvaranja ekonomija i ostalog cijene su bile povijesno najniže pa smo imali paradoks negativnih cijena nafte. Cijene se sad vraćaju na razinu iz 2019. godine, a dokle to može ići, ne znamo.”
Ističe da je plin glavni problem: “Robe koje dolaze iz Azije su skuplje nego ranije, i to nekoliko desetaka puta više. Sad se suočavamo s time da robe na europskom tržištu nema dovoljno, a u kućanstvima novaca očito ima. To dokazuje činjenica da potrošnja goriva ne pada. Inflacija će se zaustaviti kad kućanstva prestanu trošiti, kad kažu da više ne mogu plaćati tako visoke cijene.”
Rješenje je u porezima i trošarinama?
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja za Dnevnik Nove TV rekao je kako suosjeća s ministrom Marićem u ovoj situaciji. "Inflacija će biti visoka ove godine, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europskoj uniji, pa i šire. Siguran sam da ćemosljedeće godine imati niže prosječne stope inflacije", rekao je Šaravanja.
O zamrzavanju cijena kaže kako je to ubacivanje još jednog elementa neizvjesnosti u svijetu koji danas karakterizira pregršt neizvjesnosti. "Moja osobna preferencija bi bila daVlada intervenira na strani prihoda, poreza, neka sami vide gdje", kazao je. Vlada je smanjila PDV na dio proizvoda pa su oni danas skuplji nego prije, možda je rješenje intervencija na porezu na dohodak.
"To je jedno od mogućih rješenja, svaka Vlada ima paletu poreza i trošarinana kojima mogu intervenirati, oni znaju bolje vidjeti. Nema previše prostora i to je komplicirana situacija u Hrvatskoj", navodi. "Ako ćemo pričati o porezu na dohodak, čim intervenirate, pogodili ste gradove, općine i županije", objasnio je Šaravanja.
Marić otkrio kojeg se scenarija plaše: 'Ta kombinacija bila bi puno teža'
Jedan od glavnih strahova je da uz ovu inflaciju ne zabilježimo, ne samo Hrvatska nego i globalno, pad gospodarske aktivnosti, rekao je ministar financija Zdravko Marić gostujući u Dnevniku HRT-a.
"Ta kombinacija inflacije i pada gospodarske aktivnosti bila bi puno teža nego što je aktualna situacija u danim okolnostima. Današnji podatak od 10,8 posto inflacije u Hrvatskoj u svibnju zapravo potvrđuje naša predviđanja i najavljivanja da će inflacija nastaviti ubrzavati. Međutim, u isto vrijeme naša odgovornost je s jedne strane ublažavati efekte te inflacije, s druge strane osigurati sigurnu opskrbu dobrima, a s treće strane očuvati gospodarsku aktivnost, poručio je Marić.
Prije izbijanja rata u Ukrajini, Europska središnja banka i neke druge relevantne institucije predviđale su da će inflacija nastaviti ubrzavati u prvoj polovini godine te će zatim početi njezino postupno ispuhivanje. U međuvremenu se dogodila agresija i ona je dodatno sve zakomplicirala. I da sutra stane agresija, smatra Marić, ne možemo očekivati da bi se odmah zaustavili svi inflatorni pritisci, ali bi ipak sigurno dali doprinos da se krene s ispuhivanjem inflacije.
