Dok Državni zavod za statistiku navodi kako je prosječna neto plaća za veljaču iznosila 6128 kuna, što znači da je prosječnom hrvatskom građaninu porasla za četiri posto u odnosu na lani odnosno 3,2 posto kad se uzme inflacija, ona medijalna, na koju upozoravaju i sindikalisti i koja pokazuje pravu sliku stanja, iznosi prosječno 4975 kuna.
No, rascjepkaju li se plaće na sektore to sve opet izgleda malo drugačije. Tako najbolje zarađuju oni u sektoru informacija i komunikacija koji prosječno mjesečno primaju 8359 kuna. Uzme li se za primjer izračun portala Moja plaća onda su u njemu najbolje plaćeni IT menadžeri (12.571 kunu), programeri zarađuju od 7000 do 9000 kuna, a najslabije kotiraju web dizajneri, web administratori i serviseri s plaćama osjetno ispod nacionalnog prosjeka.
Osjetno iznad prosjeka su i plaće u financijskom sektoru. Međutim, za razliku od ICT sektora, u sektoru bankarstva i osiguranja primanja ne rastu, jer bankari i financijaši više nisu traženi, piše Tportal.
Koga briga za obrazovanje!
Natprosječne plaće tradicionalno isplaćuju i tvrtke iz energetskog sektora gdje prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom iznosi 7905 kuna, uz solidan rast od 3,9 posto. U djelatnostima koje se bave rudarstvom te vađenjem nafte i plina prosjek je nešto niži (7227 kuna), ali je zato rast intenzivniji (4,5 posto).
Iznad prosjeka su i djelatnosti koje pokrivaju različite javne usluge, od državne uprave i obrane te socijalnog osiguranja do znanstvenih ustanova, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i obrazovanja. Pritom treba naglasiti da su u ovom segmentu najniže prosječne plaće u obrazovanju (6556 kuna).
Pogleda li se segment stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti nužno je naglasiti da je rast plaća u promidžbi i istraživanju tržišta u proteklih godinu dana iznosio 24,5 posto.
Najmanje plaće
Najslabije su plaćeni zaposleni u pomoćnim uslužnim djelatnostima (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje zgrada), ugostiteljstvu i građevinarstvu. No, plaće kod njih rastu od 17,4 posto do 21,5 posto što ukazuje i na nedostatak radne snage. U turističkim djelatnostima tog rasta nema i on iznosi svega 3,2 posto (na 5049 kuna). Tako je prosječna plaća konobara 4200 kuna, kuhara 5000 kuna, a tek šef kuhinje prosječno ima 8500 ili menadžer ugostiteljstva 7400 kuna.
Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji iznosi 5513 kuna i rasla je svega 1,1 posto. Unutar nje bilježi se i značajan pad plaća i to u propulzivnim industrijama poput farmaceutske industrije (-37,4 posto) i proizvodnji elektroničkih proizvoda (-13,5 posto).
Kad je riječ o pojedinim zanimanjima, najbolje su dakako plaćeni menadžeri (120 posto iznad prosjeka), stručnjaci u području tehnologije i razvoja (66 posto iznad prosjeka) te informatičari (35 posto iznad prosjeka).
