PLAĆE OD KOJIH ŽIVE PROSJEČNI HRVATI: / Evo tko ima najveća, a tko najmanja primanja u Lijepoj Našoj

U Hrvatskoj je, dakako, najbolje biti menadžer ili zaposlen u informatičkom sektoru, dok u sektorima u kojima radi najviše ljudi plaće nisu poput prosjeka koji se toliko ističe u javnosti.

7.5.2018.
9:07
PIXSELL
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Dok Državni zavod za statistiku navodi kako je prosječna neto plaća za veljaču iznosila 6128 kuna, što znači da je prosječnom hrvatskom građaninu porasla za četiri posto u odnosu na lani odnosno 3,2 posto kad se uzme inflacija, ona medijalna, na koju upozoravaju i sindikalisti i koja pokazuje pravu sliku stanja, iznosi prosječno 4975 kuna.

No, rascjepkaju li se plaće na sektore to sve opet izgleda malo drugačije. Tako najbolje zarađuju oni u sektoru informacija i komunikacija koji prosječno mjesečno primaju 8359 kuna. Uzme li se za primjer izračun portala Moja plaća onda su u njemu najbolje plaćeni IT menadžeri (12.571 kunu), programeri zarađuju od 7000 do 9000 kuna, a najslabije kotiraju web dizajneri, web administratori i serviseri s plaćama osjetno ispod nacionalnog prosjeka.

Osjetno iznad prosjeka su i plaće u financijskom sektoru. Međutim, za razliku od ICT sektora, u sektoru bankarstva i osiguranja primanja ne rastu, jer bankari i financijaši više nisu traženi, piše Tportal.

Koga briga za obrazovanje!

Natprosječne plaće tradicionalno isplaćuju i tvrtke iz energetskog sektora gdje prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom iznosi 7905 kuna, uz solidan rast od 3,9 posto. U djelatnostima koje se bave rudarstvom te vađenjem nafte i plina prosjek je nešto niži (7227 kuna), ali je zato rast intenzivniji (4,5 posto).

Iznad prosjeka su i djelatnosti koje pokrivaju različite javne usluge, od državne uprave i obrane te socijalnog osiguranja do znanstvenih ustanova, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i obrazovanja. Pritom treba naglasiti da su u ovom segmentu najniže prosječne plaće u obrazovanju (6556 kuna).

Pogleda li se segment stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti nužno je naglasiti da je rast plaća u promidžbi i istraživanju tržišta u proteklih godinu dana iznosio 24,5 posto.

Najmanje plaće

Najslabije su plaćeni zaposleni u pomoćnim uslužnim djelatnostima (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje zgrada), ugostiteljstvu i građevinarstvu. No, plaće kod njih rastu od 17,4 posto do 21,5 posto što ukazuje i na nedostatak radne snage. U turističkim djelatnostima tog rasta nema i on iznosi svega 3,2 posto (na 5049 kuna). Tako je prosječna plaća konobara 4200 kuna, kuhara 5000 kuna, a tek šef kuhinje prosječno ima 8500 ili menadžer ugostiteljstva 7400 kuna.

Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji iznosi 5513 kuna i rasla je svega 1,1 posto. Unutar nje bilježi se i značajan pad plaća i to u propulzivnim industrijama poput farmaceutske industrije (-37,4 posto) i proizvodnji elektroničkih proizvoda (-13,5 posto).

Kad je riječ o pojedinim zanimanjima, najbolje su dakako plaćeni menadžeri (120 posto iznad prosjeka), stručnjaci u području tehnologije i razvoja (66 posto iznad prosjeka) te informatičari (35 posto iznad prosjeka).

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali