Unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini ostvario rast, promotrimo li mjesečnu dinamiku uočit ćemo da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se, štoviše, dinamika pada ubrzava te je skočila s -0,4 posto u rujnu na -2,7 posto u prosincu", ocjenjuju analitičari PBZ-a u tjednoj analizi.
Gledajući prema NKD-u, prosječna neto plaća u proizvodnim djelatnostima u 2009. godini realno je snižena u rasponu od 1,1 do 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok je u važnijim (po broju zaposlenih) uslužnim djelatnostima praktički stagnirala, uz iznimku administrativnih i pomoćnih usluga1 (-2 posto), trgovine (-1,7 posto) te javne uprave i obrane (+1,9 posto).
Analitičari navode kako niti jedna od grupa djelatnosti nominalno nije zabilježila pad plaća, ali je u većini je djelatnosti, u 10 od 19 realna promjena plaća bila negativna.
Upozoravaju da će se taj trend nastaviti i u 2010.
"Trend pada neto plaća će se, vjerujemo, nastaviti u 2010. s obzirom da su, kako smo već pojašnjavali, plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša. Uz to, u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti, rast plaća bilo bi nerealno očekivati."
Napominju i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. (po kojem je do korekcije naviše trebalo doći nakon dva uzastopna kvartala u kojima se ostvari rast BDP-a veći od 2 posto - što je dinamika kakvu ne očekuju da će vidjeti u 2010.) ponovo naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut. Ako postojeći sporazum ostane na snazi, analitičari ne vjeruju da bi, s obzirom na procjene kretanja BDP-a, doći do povećanja osnovice javnog sektora prije druge polovice, odnosno trećeg tromjesečja 2011.
Ocjenjuju da ništa drugačije neće biti niti u privatnom sektoru, s obzirom da se kretanje plaća odvija s određenim vremenskim odmakom u odnosu na zaposlenost.
Manje plaće- manja potrošnja
S obzirom da se očekuje pad nominalne razine plaća, analitičari ističu da će inflacija dovesti i do pada realne razine plaća; kumulativni učinak inflacije na realne dohotke kod dužeg razdoblja stagnacije plaće nije zanemariv kod inflacije na razini od 2-3 posto.
Analitičari zaključuju da će siječanjski podaci o kretanju broja zaposlenih i nezaposlenih osoba potvrdili njihova negativna očekivanja. "Razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini sredine polovice 2005. godine, odnosno radna mjesta kreirana od tog razdoblja do sredine 2008. njih cca. 150 tisuća, "izbrisana su". Uz nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama, odnosno pad koji vidimo za ovu godinu, to je zaposlenost kakvu nećemo postići u naredne najmanje dvije do tri godine".
Sve navedeno, ocjenjuju, utjecat će na daljnje smanjenje realnih dohodaka kućanstava, promjene u strukturi izdataka za potrošnju te na način na koji će kućanstva raspolagati sredstvima, što sveukupno ima višestruke implikacije na sve djelatnosti, a posebice na trgovinu, prerađivačku industriju i građevinu te financijski sektor te je faktor koji se ne smije previdjeti pri donošenju kratkoročnih i srednjoročnih poslovnih odluka.
Prethodni članci:
arti-201003080068006 arti-201002240006006
