Ljekarne žive upravo od tih lijekova jer od lijekova na recept zbog snižavanja cijena i dugih odgoda s kojima plaća državni osiguravatelj HZZO, zapravo nemaju relevantnu zaradu, piše Jutarnji list.
Napetost je pojačao i tajming Konzumove registracije, u času kad hrvatsko tržište bezreceptnih lijekova (OTC) prije stagnira nego raste, pa bi Konzum u svom nastupu prije oteo prihod ljekarnama nego što bi profitirao na rastu tržišta.
Prema najsvježijim podacima (IMS Health), u prvih devet mjeseci 2014. OTC tržište na mjesečnoj je razini veće tek za oko milijun kuna u odnosu na lani. U 2013. je raslo 5,67 posto i ostvarilo prihod od 795,6 milijuna kuna , no u prodanim količinama rast je bio upola manji, samo 2,59 posto, što znači da se financijski rast temeljio na rastu cijena.
Globalni trend
''To znači da se kupovna moć značajno smanjuje, pa bi još jedan kanal distribucije, prema našoj projekciji, značio samo preslagivanje postojećih prodajnih rezultata na veći broj prodajnih mjesta, a ne i znatno veći broj prodanih pakiranja. Ipak, govoriti o bezreceptnim lijekovima nije moguće bez stavljanja naglaska na odgovorno samoliječenje, a ono je moguće isključivo uz adekvatan savjet ljekarnika i liječnika'', kažu u koprivničkom Belupu, proizvođaču bezreceptnih lijekova koji drži 15 posto hrvatskog OTC tržišta.
U Pharmasu Luke Rajića kažu da je prodaja bezreceptnih lijekova u trgovačkim centrima globalni trend ali da su hrvatski kupci navikli medicinske proizvode kupovati u okruženju u kojem od farmaceuta mogu dobiti savjet.
''Za osvajanje tržišta bit će iznimno važna kvaliteta usluge'', kažu u Pharmasu ali smatraju da je dobro što se na tržištu otvara mogućnost veće dostupnosti proizvoda. Svoje bezreceptne lijekove zasad ipak prodaju samo u ljekarnama.
Dozvole Agencije za lijekove
Prije godinu dana bezreceptne je lijekove počeo prodavati drogerijski lanac DM nakon što je pravilnik koji regulira njihovu prodaju liberaliziran pa specijalizirane prodavaonice više ne moraju imati fizički odvojen prostor za takve prizvode. U DM-u tvrde da im prodaja bezreceptnih lijekova koje nude u 13 trgovina raste, no ne otkrivaju o kojim je iznosima riječ. Prodaju oko 1.800 različitih proizvoda, a imaju više od 100 prodajnih mjesta. Naime, u strogo reguliranoj djelatnosti nužno je zadovoljiti niz investicijski zahtjevnih uvjeta.
Na policama Konzuma bezreceptni lijekovi ne smiju biti smješteni u neposrednoj blizini drugih proizvoda, a kompanija bi morala zaposliti i farmaceute te dobiti dozvole Agencije za lijekove, koja provjerava uvjete u maloprodaji.
U slučaju izlaska na to tržište, Konzum se susreće i s nedostatkom i skupoćom farmaceutskog kadra jer farmaceut poslodavca godišnje košta oko 350 tisuća kuna, a nezaposlenih nema. Ljekarnama u obranu pozicija ide na ruku i to što se bezreceptne inačice lijekova koji se mogu dobiti i na recept još smiju prodavati samo u ljekarnama.
Lanac nabave
Riječ je o više od 300 lijekova, primjerice jačim analgeticima, pa oni nisu ni na policama DM-a, kojem bi Konzum sada mogao biti ozbiljan konkurent. U Atlantic Grupi, koja ima lanac apoteka Farmacia, ističu da upravo ti lijekovi u njihovoj strukturi prodaje uzimaju značajan udio od 29,68 posto.
Inačice bezreceptnih lijekova koji se mogu dobiti i na recept najprofitabilnije su u ljekarničkoj prodaji, no na nju utječe recesija, u kojoj se potrošači, ako mogu, okreću jeftinijim varijantama koje mogu dobiti na recept. Uđe li Konzum na tržište bezreceptnih lijekova, morat će postaviti i lanac nabave, a nije poznato niti planira li svoje police ponuditi direktno proizvođačima, poslovati preko veledrogerija ili će registrirati vlastitu.
Pregovaračka moć najvećeg maloprodajnog lanca u regiji može ozbiljno poremetiti dobavljačke lance drugih u maloprodaji, a najveći strah proizvođača su rokovi plaćanja, u kojima će se Konzum morati natjecati s veledrogerijama ako im bude konkurirao. http://www.jutarnji.hr/konzum-razmatra-ulazak-na-novo-trziste-/1227990/
