Naravno, tu su i upozorenja i različiti savjeti - pogotovo kada je u pitanju novac.
Evo devet najvećih grešaka u upravljanju novcem koje ste možda napravili u svojim 20-tim, a koje bi vam se mogle jednom vratiti i proganjati vas kad dođete u zrelije godine:
1. Zadužili ste se i ne vraćate dug
Godine 2013. čak 70% studenata u SAD-u diplomiralo je s dugom koji u prosjeku iznosi 30.000 dolara (studentski zajmovi). Štoviše, šokantno veliki broj studenata potpuno je nesvjesno da imaju kreditni dug. Studentski dugovi često su krivi naročito u sprečavanju mladih ljudi da kupe kuću/stan, čak i da ne spominjemo ovdje auto kredite ili kreditne kartice. Ako imate dug, obično je u vašem najboljem interesu da plaćate više od minimalne rate, čime smanjujete duljinu otplate vašeg kredita i iznos koji plaćate na kamate. Ako niste sigurni u to, znajte da je mnoštvo onih koji su na kraju morali isplatiti tisuće, do posljednjeg centa.
2. Isplanirajte budžet
Budžet je jednostavno plan kako bi se osigurali da novac ide tamo gdje vam je potreban, umjesto da curi na raznoraznim mjestima onda kada ne obraćate pažnju na njega. A ako nemate plan, vjerojatno će vam se to i dogoditi. Izrada proračuna ne mora biti težak proces. Zapravo, upravljanje novcem može biti prilično jednostavno s pravim stavom i odgovarajućim resursima.
3. Ulazak u "minus"
Zarada prve plaće može biti oslobađajuće i uzbudljivo iskustvo, ali nemojte se zanijeti jer može biti i opasno. Kao zarade idu gore, tako i naša potrošnja, sve dok ne dođete do točke luksuza - što više zarađujete više trošite. To je uvijek tako. Ako previše trošite, ali ste dovoljno sretni da izbjegnete zaduživanje, vjerojatno živite od plaće do plaće. To vam znatno otežava planiranje kao i izdvajanje novca za budućnost, primjerice ako se jednom odlučite na veću kupnju, poput kupnje kuće ili odlaska na egzotično putovanje ili jednostavno odlučite da vam je dosta i odete u mirovinu. Naviku ulaženja u "minuse", bilo u obliku minusa na tekućem računu bilo u obliku zaduživanja, teško je prekinuti. Zbog toga je važno da još od mlade dobi osvijestimo što znači "živjeti na dug". Dobro pravilo uspješnih ljudi je: uvijek živi malo ispod svojih mogućnosti.
4. Odbijanje da platite malo više za kvalitetu
"Nisam toliko bogat da kupujem jeftine stvari", glasi jedna engleska poslovica. Primamljivo je da pokušate "uštedjeti novac" kupnjom jeftinih stvari lošije kvalitete, ali često će vas ti jeftini proizvodi na dulji rok koštati skuplje. Saznajte kako ulagati u stvari koje imaju vrijednost. One ne moraju biti veliki izdatak. Postoje svakodnevne stvari koje se tako mogu isplatiti na dulji rok. Primjerice, uvijek budite oprezni kada škratire na kupnji stvari poput madraca, računala i sl.
5. Čekati predugo za štednju za mirovinu
Jedno istraživanje tvrtke Bankrate pokazuje da 69% ljudi u dobi 18-29 godina nema nikakvu ušteđevinu za mirovinu. Umirovljenje vam se može činiti previše daleko, ali mnogi stručnjaci kažu da ako sadašnja generacija ne počne mijenjati svoje štedne navike i ne počne ulagati, da će propustiti siguran i bezbrižan odlazak u mirovinu. Što prije počnete, to bolje, ali mnogi mladi ljudi i ne znaju što znači iskorištavanje moći složenog ukamaćivanja, tj. što dulje traje ulaganje, potencijal za zaradu postaje veći.
6. Ne ulažete
Investiranje se može smatrati kao jedan od najučinkovitijih načina za početak izgradnje bogatstva i blagostanja. Kao što smo već rekli, štednja za mirovinu jedan je od načina investiranja, ali možete istraživati i druge načine kao što su ulaganje u niskorizične fondove, što primjerice preporučuje Warren Buffet.
7. Ne vodite računa o kreditnoj sposobnosti
Vaša kreditna sposobnost - osim o visini plaće, drugim kreditnim zaduženjima i sl. - ovisi i o tome kako ste se koristili kredit u prošlosti. Ako ste već imali kredit, npr. stambeni i otplatili ste ga, potencijalni kreditori će to znati cijeniti. Niska kreditna sposobnost vjerojatno znači da ćete morati platiti više za stvari kao što su osiguranje, financiranje automobila ili hipoteka, a iznenađujući broj ljudi nema pojma kako kreditna spsobnost djeluje. Izgradite dobru kreditnu sposobnost u svojim 20-tim i to će vam kasnije omogućiti da se otisnete u neke veće investicije. U svakom slučaju, budite uredan platiša i ustrajte u svojim plaćanjima kreditnih obveza.
8. Nemate fond za hitne situacije
To je nešto s čime se muče ljudi svih dobnih skupina. Primjerice, 65 % Amerikanaca nemaju dovoljnu ušteđevinu za hitne situacije, prema istraživanju tvrtke Bankrate. Mnogi ljudi zanemaruju mogućnost da im se može dogoditi da razbiju svoj automobil, da će im u jednom trenutku možda zatrebati hitna medicinska pomoć ili da će ostati bez posla. To su sve scenariji koji vrlo brzo mogu postati skupa stvarnost. Ne ostavljati novac "za crne dane" u konačnici vas može prisliti da uđete u dug ako vam novac hitno zatreba ili vas prisiliti da "posudite" od svoje dugoročne štednje. Iznos štednje koju trebate ovisi od slučaja do slučaja, tako da se ta vrijednost obično ne mjeri u smislu novca. Naprotiv, to su mjesečni životni troškovi koje novac može pokriti. Opće je pravilo da je pametno imati vrijednosti štednje u visini od šest mjeseci životnih troškova, ali nekad vam je potrebno više, a nekad manje, ovisno o situaciji.
9. Život bez zdravstvenog osiguranja
Lako je za mlade ljude da se osjećaju nepobjedivo kada je u pitanju zdravlje ili da ignoriraju mogućnost da će im zatrebati medicinska pomoć i liječenje. Ovaj "kompleks nepobjedivosti" može vas skupo stajati. Za mnoge obitelji čiji je član pogođen nekom teškom bolešću, primjerice zloćudnim tumorom, troškovi liječenja su najčešći uzrok osobnog bankrota. Važno je planirati za najgore, jer vam i samo jedan posjet liječniku može život izokrenuti naopako. U Hrvatskoj je zdravstveno osiguranje obvezno, a u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. Smisao zdravstvenog osiguranja i jest zaštita od rizika koje nam mogu ugroziti ne samo život, već i nanijeti štetu na imovini. Ne zaboravite da su rizici neizvjesni i da ne zavise od naše volje.
