Lokalne vlasti zaokupljene su trenutno uz povrate poreza na dohodak, za što će za dva-tri mjeseca ove godine lokalni proračuni zbog olakšica za mlade trebati osigurati znatno više novca nego prošle godine, a dio gradova još ne zna koliko više. Ministar financija Zdravko Marić je potkraj veljače najavio kako bi povrat poreza na dohodak ove godine trebao krenuti u svibnju, odnosno nešto ranije nego obično.
Računa se da bi povrat poreza ove godine mogao premašiti dvije milijarde kuna, pri čemu je efekt olakšica za mlade prvotno procjenjen na oko 700 milijuna kuna. Procjene su i da će pravo na tu olakšicu imati oko 260 tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina, s tim da bi se onima do 25 godina trebao vratiti cjelokupni plaćeni porez na dohodak od nesamostalnog rada, a onima između 25 i 30 godina polovica.
Poslovni.hr piše da bi tako za koji mjesec onima s neto plaćom oko 8000 kuna ili oko 12.000 bruto, ako su u dobi do 25 godina, na račune moglo sjesti i 19.000 kuna, a ako su bliže 30. godini, upola manje.
Nema precizne slike
Gradovi još nemaju preciznu sliku plaća po dobnoj strukturi, ali, piše Poslovni, Ministarstvo financija sad već zacijelo ima ažuriran pregled, što znači da će se uskoro pokazati i jesu li efekti olakšica za mlade veći ili manji od prvotne procjene od 700 milijuna kuna.
Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića rekao je da su standardni povrati u slučaju Zaprešića iznosili pet, šest milijuna kuna, a računa da bi ove godine mogli iznositi između osam i devet.
U gradskoj upravi Križevaca navode da su radili nekoliko varijanti procjena, no kako grad ne raspolaže točnim podacima o plaćama prema dobnoj strukturi, procjena im varira od 800 tisuća do 1,2 milijuna kuna dodatnog povrata u odnosu na prethodne godine.
U Zagrebu najveći povrat poreza
Najveći iznos povrata dobit će zaposleni mladi u Zagrebu. U Gradskom uredu za financije procjenjuju da će za povrat poreza mladima izdvojiti između 250 i 270 milijuna kuna.
Negativan utjecaj pandemije odrazio se ponajprije na prihodnu stranu zagrebačkog proračuna, ali to je za gradsku upravu “u skladu s očekivanjima slijedom situacije u gospodarstvu uzrokovane pandemijom. Taj utjecaj očitovao se u više od 400 milijuna kuna stanjenim prihodima (bez proračunskih korisnika). Poreza i prireza naplaćeno je 4,9 milijarde kuna ili 205 milijuna manje nego godinu prije, što predstavlja pad za četiri posto, piše Poslovni.hr.
