Darko Grivičić, kojeg su građani u vrijeme ministra Petra Čobankovića mogli vidjeti među vođama pobunjenih seljaka, iz svog uhodanog sektora odlučio je zakoračiti na novi teren- u proizvodnju agropaleta. U Slobodnici nedaleko Slavonskog Broda osnovao je tvrtku Euro – Tim d.o.o. i u postojeću halu i pogon uložio gotovo tri milijuna kuna.
"Za peletirku koja je iznosila 240 000 eura, na temelju natječaja, dobio sam 80 posto povrata sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ostatak ulaganja, za balirku, traktor skupljač, ostale strojeve i priključak struje za koji je valjalo izdvojiti 300 000 kn, financirao sam dugoročnim kreditom“, pojasnio je Grivičić koji u proizvodnji koristi otpad i ostatke biljne proizvodnje kao izvor energije.
"Kapacitet ovog pogona je oko dvije do tri tisuće tona peleta, a ove ću godine prodati do 50 tona“, napominje za Glas Slavonije poduzetnik čije postrojenje može proizvesti oko tone peleta na sat.
Grivičić vjeruje kako će mu se ulaganje isplatiti za nekoliko godina, no za dugoročno isplativu proizvodnju i korištenje agropelata kao energenta, nužna je potpora države. Dok su druge zemlje u tome daleko napredovale, u Hrvatskoj se tek traže poticajni zakonski okviri za poticanje proizvodnje i iskorištavanja agropeleta.
Trostruko jeftinije grijanje
"Kada bismo samo slamu pšenice pretvorili u energiju, to bi značilo milijardu kuna manje za uvoz energije u Hrvatsku te zapošljavanje nekoliko tisuća ljudi. Kada bismo iskoristili svu potencijalnu biomasu samo iz poljoprivrede u Slavoniji, znači slamu soje, kukuruza, uljane repice, slamu suncokreta, ostatke iz prerade suncokreta, za energiju potrebnu samo za grijanje, uštedjeli bismo 6 do 7 milijardi kuna i zaposlili pet do deset tisuća ljudi umjesto da ta sredstva trošimo na uvoz skupih energenata. Ako to nije naš interes, ne znam čiji bi trebao biti. Nadam se da će država prepoznati ovakve projekte, jer je nužno našim poljoprivrednicima, koji se odluče na ovakve investicije ponajprije naći tržište. Mislim da su javne institucije te koje trebaju prihvatiti ovakve, alternativne izvore energije", poručuje Grivičić.
Pritom iznosi cijene i kaže kako su ekvivalent jednoj litri loživog ulja koje stoji pet kuna dva kilograma peleta koja stoje 1,60 kuna, odnosno umjesto prostornog metra plina potrebno je 1,6 kg peleta. To znači da bi grijanje s agropaletama bilo tri puta jeftinije.
