Uslijed gospodarske krize sve smo više pod stresom na radnom mjestu što može dovesti do reakcija i ponašanja koja ne možemo kontrolirati. Koliko često se zaposlenici u Hrvatskoj susreću s bijesnim ispadima, svojim ili tuđim, saznao je MojPosao u istraživanju koje je proveo tijekom listopada 2011. na uzorku od preko 500 ispitanika.
Istraživanje pokazuje da 70 posto ispitanika trpi zbog stresa na radnom mjestu. Tek svaki četvrti ispitanik ne nalazi se pod stresom, dok njih 5 posto ne može procijeniti.
Veća tvrtka, više stresa
Rezultati pokazuju da je u većoj tvrtki viša razina stresa - u velikim tvrtkama i institucijama na stres se žalilo 71 posto ispitanika, a u malim tvrtkama njih 58 posto. Također, pokazuju da najviše stresa na radnom mjestu proživljavaju zaposlenici tvrtki u državnom vlasništvu (76 posto), potom zaposlenici hrvatskih institucija (67 posto), dok je najmanje "uzrujanih" u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (65 posto).
Kada su u pitanju posljedice stresnih situacija, tri četvrtine ispitanika (73 posto) imalo je problema sa spavanjem u proteklih godinu dana. Zbog stresa na poslu 53 posto ispitanika počelo je pojačano jesti slatkiše, dok ih je čak 40 posto počelo (ponovno) pušiti ili je povećalo dnevnu dozu cigareta.
Trećina ispitanika, njih 35 posto barem je jednom u proteklih godinu dana javilo na posao da su bolesni, iako to nisu bili, a njih 25 posto počelo je (više) piti. Stres na poslu nije utjecao na ponašanje svega 24 posto ispitanika.
'Ubijaju' nadređeni, zabušanti i spora računala
Kao razlog stresa na poslu, 66 posto ispitanika navodi svoje nadređene. Polovica uzrok vidi u prevelikoj količini posla (52 posto), dok njih 42 posto smetaju nerazumni rokovi. Neodgovarajuća oprema i/ili uvjeti rada te kolege na poslu, razlog su stresa za 39 posto ispitanika. Svega 9 posto ispitanika sebe okrivljava za stres zbog nedovoljnih kompetencija za obavljanje radnih zadataka.
Nadređeni su najčešći uzrok stresa zbog neprihvaćanja i neuvažavanja tuđeg mišljenja i ideja, izjavilo je 55 posto ispitanika. Polovicu ispitanika "izluđuju" nerealna očekivanja nadređenih o količini posla koju treba odraditi kao i očekivanja o vremenu potrebnom da se neki posao obavi (49 posto). Nešto više od četvrtinu ispitanika (27 posto) smeta sveprisutni nadređeni koji kontrolira i nadgleda svaki korak zaposlenika, a petinu (21 posto) smeta neznanje i nedostatak kompetencija kod njihovih šefova.
Uz nadređene, izvor stresa predstavljaju i kolege. Ispitanike u najvećoj mjeri smetaju "zabušanti" (57 posto), zatim kolege koji ne posjeduju kompetencije za rad (38 posto), dok ih četvrtinu (24 posto) smetaju oni koji pauzu provode ogovarajući druge. Kolege koji uzimaju prečeste pauze ne voli 23 posto ispitanika, a za petinu (19 posto) su izvor stresa pretjerano natjecateljski orijentirani suradnici.
Uredska oprema također izaziva frustracije kod ispitanika. Sporost (67 posto) te često kvarenje i "zamrzavanje" (49 posto) računalne opreme najčešći su "okidači" stresa na poslu. Trećinu ispitanika (34 posto) do stresa dovode kvarovi na printeru i faxu, a petinu (22 posto) poteškoće u pronalaženju dokumenata i datoteka na računalu. Junk i spam mailovi smetaju tek 16 posto ispitanika.
Fizički ispadi nisu rijetkost
Čak 42 posto ispitanika susreće se s verbalnim ispadima u radnoj okolini i to na tjednoj bazi. Fizičkim ispadima na namještaj i računalnu opremu svjedočilo je barem jednom 53 posto ispitanika, dok ih je čak 40 posto svjedočilo fizičkom ispadu na druge kolege ili nadređenog.
U situacijama kada su se i sami našli obuzeti bijesom najviše se ispitanika (48 posto) uspjelo kontrolirati i mirnim tonom nastojalo riješiti problem. 46 posto ispitanika sklono je izaći iz ureda da se "ohladi", a isto toliko ih psuje u situacijama kada su ljuti. Svega 17 posto ispitanika odluči uzvratiti te viče na osobu koja je izazvala ljutnju i isto toliko ih brizne u plač.
Gotovo trećina ispitanika nikada nije izgubilo kontrolu u poslovnom okruženju, dok ih 46 posto to učini barem jednom godišnje. Kontrolu u poslovnom okruženju čak 12 posto ispitanika gubi svaki tjedan, a isto toliko na mjesečnoj bazi.
Većina ispitanika, njih 73 posto, koja je izgubila kontrolu na radnom mjestu nije imala nikakve posljedice. Upozorenje pred otkaz dobilo je 27 posto ispitanika, pet posto ispitanika izgubilo je posao, a tri posto je moralo nadoknaditi materijalnu štetu koju su počinili.
Najmanje stresa u Dalmaciji i Zagrebu
Dok muškarci i žene pate zbog stresa u sličnoj mjeri, razlike postoje kad je u pitanju dob ispitanika. Najmlađi ispitanici su i najmanje pod stresom (60 posto), dok stresne situacije najviše pogađaju ispitanike u dobi od 31 do 40 godina, njih 7 posto.
Ipak, najmanje su pod stresom ispitanici visoke stručne spreme (63 posto), dok je 69 posto ispitanika sa srednjom, odnosno višom (69 posto) stručnom spremom izjavilo kako je pod stresom. Što se tiče geografske raspodijeljenosti, zbog stresa najviše pate u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj (76 posto) dok najveća opuštenost prevladava među onima koji žive u Zagrebu (63 posto) i Dalmaciji (65 posto), pokazuje istraživanje portala MojPosao.
