Prvo treba objasniti da najveći dio od 1,3 milijardi eura za Hrvatsku dolazi kroz program IPA, a iznosi 750 milijuna eura. Program funkcionira kroz pet komponenti: pomoć u tranziciji i jačanje institucija, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj. Dosad su kroz taj program ugovoreni projekti vrijedni nešto više od 142 milijuna eura.

Iako se ne mogu uspoređivati županije koje graniče s članicama EU i one koje su na granici s državama koje još nemaju ni status kandidata, postoji značajna razlika u iznosima koje su pojedine županije povukle iz EU fondova, piše Vjesnik.

Tako je najviše projekata i primljenih sredstava ostvarila Osječko-baranjska županija, koja je ukupno povukla 46,5 milijuna eura. Slijedi Zagrebačka županija, koja je kroz fondove SAPARD i IPARD povukla između 12 i 15 milijuna eura, a treća je po učinkovitosti Zadarska županija, koja je od EU dobila 14,6 milijuna eura.

Na začelju liste nalaze se Lička županija, sa samo pola milijuna eura odobrenih sredstava, zatim Virovitičko-podravska županija s 2 milijuna eura sredstava, te Sisačko-moslavačka županija s 9,3 milijuna eura.

Inače, za projekte ulaganja u poslovnu infrastrukturu i razvoj poduzetništva u 10 županija do kraja 2011. određeno je ukupno 19,2 milijuna eura kroz tri natječaja. Riječ je o Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Podnositelji zahtjeva čiji projekti budu odabrani mogu računati na iznose od 325.000 do milijun eura po projektu.

arti-201006160429006 arti-201103100569006 arti-201105090694006 arti-201002040083006 arti-201102281222006