Projekt je neslavno završio na samo šest potpisanih ugovora s jednom i to slovenskom građevinskom tvrtkom. Najveći problem bio je taj što se od građevinara tražilo da vlastitim sredstvima ili kreditom sami u potpunosti financiraju obnovu, za što su im bili namijenjeni povoljniji krediti u HBOR-u, Europskoj investicijskoj banci ili komercijalnim bankama, koje bi im onda vlasnici zgrada kao naručitelji otplaćivali u mjesečnim ratama kroz najviše 14 godina, iz novca ušteđenog na energentima.
Bio je to zgodno zamišljen plan – građevinari bi posao napravili što bolje kako bi i ušteda, a onda i njihova zarada bila što brža i veća, no to nije urodio plodom kakav se očekivao, jer je glavna zamjerka ionako kreditima preopterećenih građevinara bila da bi naručitelji radova, a ne oni, trebali dizati kredite i vraćati ih iz postignutih ušteda, piše Novi list.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak-Taritaš na Vladi je prošli tjedan predstavilo, kažu, poboljšan program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015., koji bi energetsku obnovu trebao pomaknuti s mrtve točke.
Znatne uštede
Njihov plan je da se, bez dodatnih troškova i sredstava države, cjelovito obnove zgrade i potakne razvoj domaćeg ESCO (Energy Service Company) tržišta, odnosno stvaranje i udruživanje tvrtki koje će se baviti energetskom obnovom.
U iduće dvije godine tako bi se trebalo obnoviti oko 200 zgrada, a projekt bi trebao pokrenuti investicije u iznosu od 400 milijuna kuna. Potrošnja energije u tako obnovljenim zgradama smanjila bi se za 30 do 60 posto, a emisije CO2 za približno 20.500 tona godišnje.
Novi model povoljniji za građevinare
Po novom, izmijenjenom modelu, građevinari bi u energetskoj obnovi sudjelovali s najmanje 10 posto vlastitih sredstava, 40 posto bi, bespovratno, osiguravao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok bi preostalih 50 posto osiguravao HBOR, uz jednogodišnji poček i maksimalni rok otplate od 14 godina.
Naručitelj radova, dakle ministarstva, tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne samouprave bi, pritom, otplaćivali kredit, ali isključivo u slučaju kad se ostvaruju energetske uštede. U slučaju da ušteda nema, kredit otplaćuje građevinar.
Hoće li ovaj povoljniji projekt probuditi učmalu građevinsku djelatnost i privući investitore, pokazat će vrijeme.
